Njemačka ekonomija, nekoć sinonim za stabilnost i industrijsku snagu, nalazi se na klizavom terenu. Tako barem tvrdi Ola Källenius, izvršni direktor Mercedes-Benza. On upozorava da zemlja već godinama odstupa od modela koji joj je donio globalni uspjeh — i da taj zaokret nosi ozbiljne ekonomske i političke posljedice.
U razgovoru za Der Spiegel, Källenius je ocijenio da se najveće europsko gospodarstvo posljednjih deset do petnaest godina kreće u pogrešnom smjeru. Ako se trend ne preokrene, prostor će, kaže, sve više zauzimati populističke opcije s krajnje desnice, koje ne nude rješenja za strukturne slabosti njemačke ekonomije.
Jedan od ključnih problema vidi u promjeni radnih navika i padu osjećaja hitnosti. Njemačku je konkurentnost usporedio s nogometnom reprezentacijom koja vjeruje da je dovoljno trenirala, dok konkurenti rade dvostruko više. U takvom okruženju, tvrdi, nije realno očekivati zadržavanje nekadašnje prednosti.
Posebno upozorava na visoke troškove rada — među najvišima na svijetu. Nekada su bili opravdani iznimnom produktivnošću, no ta se ravnoteža, prema njegovim riječima, ozbiljno narušila. „Nitko ne zagovara azijske radne uvjete, ali Njemačka mora ponovno postati zemlja u kojoj se ulaganja isplate — kroz razumnije cijene energije, porezni okvir i troškove rada“, poručuje Källenius. U suprotnom, kapital će sve lakše odlaziti drugdje.
Dodaje i da ukupni broj odrađenih sati u gospodarstvu mora rasti. Bez toga, njemački „motor produktivnosti“ riskira dodatno usporavanje — s posljedicama koje će se preliti daleko izvan autoindustrije.
