Proizvodnja kovanica u eurozoni ponovno raste, a glavni razlog je ulazak Bugarske u eurozonu 1. siječnja 2026. godine, što povećava potrebu za novim kovanicama u zajedničkom monetarnom prostoru.
Europska središnja banka (ECB) odobrila je proizvodnju kovanica ukupne vrijednosti većoj od 2,4 milijarde eura za 20 zemalja članica eurozone i Bugarsku. U prethodnim godinama, godišnji obujam novoizdanih euro kovanica uglavnom se kretao oko 2 milijarde eura. Za 2025. godinu ECB je odobrila proizvodnju od oko 2,17 milijardi eura, dok je značajan skok zabilježen 2023. godine, kada se Hrvatska pridružila eurozoni, a ukupna proizvodnja tada je premašila 2,6 milijardi eura.
Od planirane proizvodnje za 2026. godinu, oko 1,9 milijardi eura odnosi se na kovanice za svakodnevni promet, piše Blic, dok će numizmatičke i komemorativne kovanice činiti dodatnih 511 milijuna eura.
Njemačka ostaje najveći proizvođač euro kovanica
Kao i prethodnih godina, Njemačka će biti najveći proizvođač euro kovanica. Ukupna vrijednost kovanica koje će se tamo proizvesti iznosi 558 milijuna eura, od čega je 203,5 milijuna eura kolekcionarskih kovanica.
Francuska je na drugom mjestu s ukupno 342 milijuna eura, dok je Španjolska na trećem mjestu s više od 299 milijuna eura novih kovanica.
Bugarska postaje 21. članica eurozone
Bugarska će 2026. godine postati 21. zemlja koja koristi euro. Prema planovima, Bugarska će kovati kovanice u vrijednosti nešto većoj od 164 milijuna eura, od kojih će se gotovo sve koristiti za svakodnevna plaćanja.
Svake godine ECB postavlja gornju granicu ukupne količine kovanica koje se mogu staviti u opticaj, na temelju potreba koje izjavljuju države članice. U okviru tog okvira, same zemlje organiziraju proizvodnju.
Hoće li gotovina nestati?
Unatoč razvoju digitalnih oblika plaćanja, gotovina ostaje vrlo popularna, posebno u Njemačkoj. Analize Bundesbanke pokazuju da su plaćanja gotovinom i karticama i dalje najpraktičniji način plaćanja za trgovce.
Iako ECB radi na uvođenju digitalnog eura, koji bi mogao biti dostupan oko 2029. godine, središnja banka naglašava da digitalni euro neće zamijeniti gotovinu, već će je nadopuniti. Cilj je ponuditi europsku alternativu dominantnim američkim platnim sustavima poput PayPala, Vise i Mastercarda.
Sudbina kovanica od jednog i dva centa
Unatoč visokim troškovima proizvodnje, kovanice od jednog i dva centa i dalje se proizvode u Njemačkoj. To je suprotno praksi u Sjedinjenim Državama, gdje je proizvodnja kovanice od jednog centa prekinuta u studenom nakon više od 230 godina, a trgovci su prešli na zaokruživanje cijena na najbližih pet centi.
Slična pravila već postoje u nekoliko europskih zemalja. Na primjer, u Finskoj, Nizozemskoj, Irskoj, Italiji, Belgiji, Slovačkoj i Estoniji, gotovinska plaćanja zaokružuju se na najbližih pet centi.
Bundesbanka je predložila uvođenje takvog modela u Njemačkoj u ožujku 2025. godine, ali odluka još nije donesena. Trgovci na malo ističu da su „neokrugle“ cijene važan konkurentski alat, te da ukidanje najmanjih euro kovanica moguće samo uz odluku na razini Europske unije.
