Bosna i Hercegovina ušla je u 2026. godinu s rekordnom fiskalnom dinamikom. Prema podacima poreznih institucija i Uprave za neizravno oporezivanje, ukupna naplata poreza u BiH u prva četiri mjeseca premašila je 8,5 milijardi konvertibilnih maraka.
Na prvi pogled riječ je o snažnom signalu stabilnosti javnih financija. Proračuni rastu, prihodi od PDV-a i doprinosa ostaju visoki, a porezne institucije bilježe kontinuirano povećanje naplate.
No iza tih brojki skriva se puno kompleksnija priča o inflaciji, rastu troškova života, opterećenju rada i strukturi domaćeg gospodarstva.
Jer ključno pitanje više nije samo koliko država uspije prikupiti novca — nego koliko taj model dugoročno može izdržati realni sektor.
Naplata poreza u BiH premašila je 8,5 milijardi KM
Kada se zbroje prihodi Uprave za neizravno oporezivanje BiH, Porezne uprave Federacije BiH i Porezne uprave Republike Srpske, ukupna naplata poreza u BiH za razdoblje siječanj–travanj 2026. dosegnula je oko 8,58 milijardi KM.
Najveći dio prihoda i dalje dolazi od neizravnih poreza.
Uprava za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine prikupila je 3,965 milijardi KM, što je 216 milijuna KM ili 5,77 posto više nego godinu ranije.
Nakon povrata PDV-a gospodarstvu u iznosu od 701 milijun KM, korisnicima je raspoređeno 3,264 milijarde KM.
Posebno je važan podatak da je samo tijekom travnja prikupljeno više od milijardu KM neizravnih poreza, što pokazuje da se fiskalna baza stabilizirala na znatno višoj razini nego prethodnih godina.
PDV i potrošnja i dalje nose najveći teret proračuna
Struktura prihoda jasno pokazuje koliko je domaći fiskalni model oslonjen na potrošnju.
PDV, trošarine i carine ostaju glavni generator rasta prihoda, što znači da rast proračuna velikim dijelom ovisi o:
- osobnoj potrošnji
- rastu cijena
- uvozu
- potrošačkoj aktivnosti
To kratkoročno stabilizira javne financije, ali dugoročno otvara pitanje održivosti.
Ako inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... povećava vrijednost fiskalne osnovice, država automatski prikuplja više novca. Istodobno građani i kompanije osjećaju sve veći pritisak troškova.
Zato ekonomisti upozoravaju da rekordna naplata poreza u BiH ne mora nužno značiti i jednako snažan rast realnog gospodarstva.
Federacija BiH pokazuje zanimljiv paradoks
Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine prikupila je 2,972 milijarde KM javnih prihoda.
Riječ je o vrlo visokoj razini naplate, ali podaci pokazuju da rast nije jednako snažan kao prethodnih godina.
Istodobno broj aktivnih poslovnih subjekata raste i dosegnuo je više od 136 tisuća, dok je broj zaposlenih prema prebivalištu iznosio gotovo 545 tisuća.
To otvara važno pitanje: zašto formalna baza gospodarstva raste, a dinamika poreznih prihoda usporava?
Odgovor se vjerojatno nalazi u kombinaciji nekoliko faktora:
- sporijeg rasta profitabilnosti kompanija
- pritiska troškova rada
- usporavanja potrošnje
- ograničenog rasta realnih plaća
Drugim riječima, kompanije formalno opstaju i zapošljavaju, ali prostor za snažniji rast postaje sve uži.
Republika Srpska bilježi snažniji rast doprinosa
Porezna uprava Republike Srpske prikupila je 1,646 milijardi KM, što je oko 11 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.
Posebno je zanimljiv rast:
- doprinosa
- izravnih poreza
- poreza na dohodak
Porez na dohodak porastao je čak 17 posto.
To može značiti nekoliko stvari:
- rast formalnog zapošljavanja
- veće plaće
- bolju poreznu disciplinu
- učinkovitiju naplatu
Ali može značiti i rast fiskalnog opterećenja rada u trenutku kada kompanije već posluju pod pritiskom visokih troškova financiranja i slabije potrošnje.
Proračuni rastu, ali gospodarstvo traži više od same naplate
Najveći problem domaće fiskalne politike nije sama naplata poreza. Problem je percepcija da rast prihoda ne prati jednako vidljivo poboljšanje poslovnog okruženja.
Kompanije i građani danas plaćaju:
- više doprinose
- skuplje financiranje
- više cijene energenata
- više operativne troškove
Zato sve češće raste pitanje kako se novac vraća gospodarstvu.
Business sektor ne promatra samo rekordnu naplatu poreza u BiH. Promatra:
- kvalitetu infrastrukture
- digitalizaciju administracije
- rasterećenje rada
- učinkovitost javnih usluga
- investicijsku politiku države
Ako rast prihoda ne prati rast produktivnosti i konkurentnosti gospodarstva, tada fiskalna stabilnost postaje kratkoročna, a ne razvojna priča.
BiH ulazi u novu fazu fiskalne stvarnosti
Posljednjih godina država je pokazala da može povećavati naplatu i održavati stabilne proračune čak i u razdobljima globalne nestabilnosti.
No model koji se dominantno oslanja na potrošnju i opterećenje rada ima ograničenja.
Zbog toga će sljedeća faza ekonomske politike u BiH morati odgovoriti na puno teže pitanje:
može li rekordna naplata poreza u BiH postati temelj razvoja privatnog sektora ili će ostati samo pokazatelj koliko gospodarstvo i građani mogu izdržati fiskalni pritisak.
