Eskalacija geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku i poremećaji na energetskim tržištima počinju se jasno odražavati na dinamiku međunarodne razmjene. Prema procjenama Svjetska trgovinska organizacija, globalna trgovina ulazi u fazu usporavanja, uz istodobni rast troškova prijevoza i povećanu neizvjesnost u opskrbnim lancima.
Usporavanje nakon snažnog rasta
Nakon snažnog rasta u prethodnom razdoblju, robna razmjena trebala bi u 2026. godini porasti za svega 1,9%, što predstavlja značajno usporavanje u odnosu na prošlogodišnji skok od 4,6%.
Takav rast u 2025. bio je potaknut izvanrednim faktorima – prije svega ubrzanim narudžbama kompanija koje su nastojale izbjeći učinke najavljenih američkih carina.
U ranijim projekcijama, WTO je očekivao umjereniji rast, no tržišna dinamika pokazala se snažnijom od predviđanja.
Umjetna inteligencija kao pokretač trgovine
Jedan od ključnih faktora rasta globalne trgovine u 2025. bila je potražnja za tehnologijama povezanima s umjetnom inteligencijom.
Vrijednost trgovine robom koja omogućuje razvoj i primjenu AI rješenja porasla je za 4,18 bilijuna dolara, odnosno gotovo 22%.
Takvi proizvodi – uključujući čipove, poluvodiče i opremu za prijenos podataka – činili su čak 42% ukupnog rasta svjetske trgovine, iako njihov udio u ukupnoj razmjeni ostaje relativno ograničen.
Energetski šok i rast troškova
U 2026. godini ključni negativni faktor dolazi s energetskog tržišta. Rast cijena nafte i plina povećava troškove logistike i transporta, što izravno utječe na cijene robe i konkurentnost izvoza.
WTO procjenjuje da bi ukupna trgovina robom i uslugama mogla porasti za 2,7%, no daljnja eskalacija sukoba mogla bi dodatno smanjiti taj rast.
U nepovoljnijem scenariju, robna razmjena mogla bi rasti tek 1,4%, dok bi trgovina uslugama porasla za oko 4,1%.
Rizici za globalnu ekonomiju
Dugotrajan rast cijena energije predstavlja ključni sistemski rizik, jer može izazvati lančane poremećaje u više sektora – od proizvodnje do prehrambene industrije.
“Rast cijena energije tijekom duljeg vremenskog razdoblja mogao bi donijeti veće rizike za svjetsku trgovinu, uz moguće prelijevanje efekata na opskrbu hranom i troškovne pritiske na potrošače i kompanije”, objašnjava Ngozi Okonjo-Iweala.
Strukturne promjene u trgovini
Aktualna kretanja potvrđuju da globalna trgovina sve više ovisi o geopolitičkim faktorima i tehnološkim trendovima. Dok umjetna inteligencija generira nove tokove potražnje, energetski šokovi i političke napetosti ograničavaju rast i povećavaju volatilnost.
Za gospodarstva i kompanije, to znači potrebu za većom fleksibilnošću, diversifikacijom opskrbnih lanaca i prilagodbom novim uvjetima poslovanja.
