Zlato i srebro postali su jedan od najboljih tržišnih poteza kolovoza.
Zlato je ovog mjeseca poraslo oko 11 posto, a srebro čak 16,5 posto. Investitori se vraćaju plemenitim metalima dok dolar slabi, očekivanja novih povećanja kamataKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ... Feda blijede, a američki javni dug otvara sve neugodnija pitanja.
Jedna brojka posebno se ističe: američki državni dug prvi je put premašio 40 bilijuna dolara.
Istodobno su dugoročni prinosiPrinos (engl. Yield) se odnosi na zaradu ostvarenu na ulagan... skočili na razine koje nisu viđene gotovo dva desetljeća.
Tržište ne govori da je SAD pred fiskalnom krizom. Ali pokazuje da je spremno tražiti veću cijenu za rizik.
Od rekordnog pada do snažnog povratka
Zlato je 28. siječnja dosegnulo rekordnih 5.598 dolara po unci, a zatim se do kraja lipnja spustilo na približno 3.942 dolara.
Sada se ponovno kreće oko 4.470 dolara, a najveći dio oporavka dogodio se upravo u kolovozu.
Srebro je prošlo još dramatičniji put. Nakon rekordnih 121,65 dolara krajem siječnja palo je na približno 54,7 dolara sredinom srpnja. Sada je ponovno oko 66 dolara.
Unatoč rastu od 16,5 posto u kolovozu, srebro je od početka godine još u minusu.
Dakle, ne gledamo nove rekorde. Gledamo snažan povratak plemenitih metala nakon duboke korekcije.
Problem počinje na tržištu američkog duga
Pravi okidač ovog tjedna stigao je iz Washingtona.
Američko Ministarstvo financija odlučilo je udvostručiti otkup dugoročnih državnih obveznica, na najmanje četiri milijarde dolara po operaciji, nakon što je prinos na 30-godišnji dug dosegnuo oko 5,34 posto, najviše od 2007. godine.
Nakon objave prinosi su pali, dolar oslabio, a zlato snažno poraslo.
Iza tih tržišnih pomaka nalazi se jednostavna veza: kada prinosi padaju, zlato koje samo po sebi ne donosi kamatu postaje privlačnije. Slabiji dolar dodatno mu pomaže.
Ali razlog zbog kojeg je Treasury uopće morao reagirati puno je zanimljiviji.
Investitori traže veću premiju za dugoročno financiranje države čiji je dug upravo premašio 40 bilijuna dolara.
Otkup obveznica može smiriti tržište i poboljšati likvidnost.
Ne može riješiti fiskalni problem.
Zlato više nije samo oklada na Fed
Slabiji podaci s američkog tržišta rada i maloprodaje, uz blažu inflacijuInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre..., smanjili su očekivanja novog povećanja kamata.
To je dobro za zlato.
Ali ovogodišnja priča više nije samo o tome što će napraviti Fed.
Rastući američki dug ponovno je oživio takozvani debasement trade – ulaganje u imovinu koja bi trebala sačuvati vrijednost ako veliki dugovi i dugotrajni deficiti postupno oslabe povjerenje u valutu.
Zlato tako sve više postaje zaštita od fiskalnog, a ne samo inflacijskog rizika.
To ne znači da investitori napuštaju dolar ili američke obvezniceObveznica (engl. bond), ili zadužnica (obligacija), dužni.... Znači da žele veću zaštitu ako se sadašnji fiskalni trend nastavi.
Veliki investitori već kupuju
Promjena se ne vidi samo u cijeni.
Prema podacima World Gold Councila, globalni zlatni ETF-ovi u srpnju su privukli oko tri milijarde dolara neto ulaganja, nakon dva uzastopna mjeseca odljeva.
Središnje banke također nastavljaju kupovati. Neto potražnja u drugom tromjesečju iznosila je oko 289 tona.
To se uklapa u dugoročniju promjenu koju smo već analizirali kroz sve važniju ulogu zlata u globalnim rezervama.
Drugim riječima, kolovoški skok nije nastao iz ničega. Potražnja velikih institucionalnih kupaca već je postojala.
Zašto srebro raste još brže?
Srebro dobiva isti poticaj od slabijeg dolara i nižih prinosa, ali ima još jedan izvor potražnje – industriju.
Solarna energija, elektronika i elektrifikacija trebaju srebro, pa njegova cijena istodobno reagira na investicijsku i industrijsku potražnju.
Tržište srebra također je manje i volatilnije, zbog čega su pomaci često snažniji.
Zlato je prije svega monetarna zaštita. Srebro je istodobno zaštita i industrijska sirovina.
To pomaže objasniti zašto je srebro u kolovozu nadmašilo zlato.
Tržište ne paničari. Ali traži veću cijenu povjerenja
Američki dug od 40 bilijuna dolara sam po sebi ne znači da je pred vratima fiskalna kriza.
Dolar ostaje vodeća rezervna valuta, a američke državne obveznice temelj globalnog financijskog sustava.
Ali nešto se ipak mijenja.
Investitori traže veće prinose da bi držali dugoročni američki dug, dok istodobno ponovno povećavaju izloženost zlatu.
To nije bijeg iz Amerike. To je skuplja cijena povjerenja.
I upravo zato kolovoški rast zlata i srebra govori više od samog kretanja cijena plemenitih metala.
Kada najveći svjetski dužnik prijeđe 40 bilijuna dolara duga, a investitori istodobno ponovno traže zlato, tržište možda ne šalje alarm. Ali šalje upozorenje.
Ova verzija mi je jača od prethodne. Posebno završetak — umjesto još jednog objašnjavanja što bi se moglo dogoditi sa zlatom, vraća nas na glavnu tezu i ostavlja čitatelju jasnu poruku.
