U 2025. godini BiH je izvezla 24,55 milijuna KM piva, što predstavlja rast od 67,2% u odnosu na 2024. Količinski, izvezeno je 246.000 hektolitara, ili 54,4% više nego prethodne godine.
Najveći rast zabilježen je kod:
- piva u posudama do 10 litara (+91,5%)
- piva u bačvama (+82%)
Trend pokazuje sve veću potražnju za većim količinama, što odgovara distribuciji prema restoranima, hotelima i industrijskim potrošačima.
Srbija ostaje najveće tržište, dok su Poljska i Ruska Federacija ušle u Top 5 izvoznika, a Slovenija i Italija napuštaju rang listu.
Stabilan uvoz i vanjskotrgovinski deficit
Za razliku od izvoza, uvoz piva u 2025. gotovo se nije mijenjao. Vrijednost uvoza iznosila je 184,4 milijuna KM, što je porast od 0,1% u odnosu na 2024. Količinski uvoz iznosio je oko 1,7 milijuna hektolitara, neznatno smanjenje od 0,02%.
Glavne zemlje podrijetla: Srbija, Hrvatska, Slovenija, Crna Gora i Njemačka.
Ukupni obujam vanjskotrgovinske razmjene piva iznosio je 202,6 milijuna KM, oko pet milijuna više nego u 2024. Unatoč rastu izvoza, sektor i dalje bilježi deficit od 169 milijuna KM, iako je pokrivenost uvoza izvozom porasla na 11,7% u odnosu na 8% u 2024.
Globalni trendovi: stagnacija i polarizacija tržišta
I dok BiH bilježi snažan rast izvoza, globalna potrošnja piva stagnira ili pada.
Veliki proizvođači poput Heinekena i Carlsberga smanjuju broj zaposlenika, prodaju imovinu i prilagođavaju proizvodnju. Heineken je najavio otkaze do 6.000 zaposlenika, uključujući i dio europskog tržišta koje generira oko 40% prihoda.
Europa, koja je dugo bilježila stabilan rast, ulazi u fazu usporavanja. Prodaja slabi zbog:
- pritiska na osobne financije potrošača
- promjena u navikama konzumacije
- nepovoljnih makroekonomskih uvjeta
Promjene potrošačkih navika
Tržište piva sve više se polarizira:
- potrošači prelaze na jeftinije trgovačke marke
- drugi traže premium proizvode
Mlađe generacije mijenjaju trendove: u SAD-u danas samo 54% ljudi konzumira alkohol, što je najniži zabilježeni postotak. Čak i oni koji piju – konzumiraju manje. Tradicionalni kanali prodaje alkohola, poput restorana, bilježe pad od 60% na 30% udjela.
Zdravstveni trendovi, promjena životnog stila i dostupnost lijekova dodatno smanjuju konzumaciju alkohola.
Bezalkoholno pivo brzo raste:
- oko 10% tržišta u Njemačkoj
- u Velikoj Britaniji prvi put ulazi u službenu inflacijsku košaricu za 2026.
Izazovi i prilike za proizvođače iz BiH
Pomak izvoza prema tržištima s većim količinama, ali nižom prosječnom cijenom, otvara nove prilike za rast, ali i izazove u profitabilnosti i pozicioniranju brendova na međunarodnoj sceni.
Proizvođači trebaju:
- Balansirati količinu i cijenu – fokus mora biti na optimizaciji proizvodnje prema tržišnim potražnjama. Veća količina po nižoj cijeni može povećati udio na volumenom tržištu, dok premium segment zahtijeva pažljivo određivanje cijene kako bi se zadržala profitabilnost i percipirana vrijednost brenda.
- Koristiti strategije brendiranja i marketinga – snažan vizualni identitet, digitalni marketing i lokalizirane kampanje mogu pomoći da brendovi iz BiH probiju nove međunarodne tržišne niše. Fokus na storytelling i kvalitetu proizvoda jača lojalnost potrošača i diferencira brend u odnosu na globalne konkurente.
- Pratiti globalne trendove bezalkoholnog i premium segmenta – sve veći interes mlađih generacija za premium i bezalkoholna piva zahtijeva inovacije u proizvodnji i promociji. Ulaganje u razvoj novih proizvoda, inovativne okuse i ograničena izdanja može osigurati bolju tržišnu poziciju i dugoročni rast.
