Većina organizacija i dalje zapošljava prema kriteriju „uklapanja u kulturu“. Na prvi pogled to zvuči logično. No u praksi to često znači biranje ljudi koji su isti kao postojeći tim. Upravo zato umjereni neprilagođeni postaju ključni za stvarni napredak.
Problem kulturne usklađenosti
Kulturna usklađenost često je samo drugo ime za kopiranje istog profila ljudi. Tvrtke nesvjesno traže zaposlenike koji razmišljaju i ponašaju se slično. Time smanjuju rizik, ali i guše inovacije.
Homogenost ubija kreativnost. Kada svi razmišljaju isto, nove ideje rijetko nastaju. Organizacije tada postaju statične i spore.
Zašto uniformnost koči napredak
Istraživanja pokazuju jasan obrazac. Usklađenost s kulturom donosi kratkoročno zadovoljstvo. No dugoročno smanjuje inovativnost i prilagodljivost.
Primjeri iz prakse to potvrđuju. Timovi koji toleriraju neslaganje donose bolje odluke. S druge strane, previše slaganja vodi lošim procjenama.
Najveći problem je grupno razmišljanje. Ljudi prestaju propitivati odluke i samo slijede većinu.
Snaga konstruktivne neusklađenosti
Organizacije koje potiču razlike imaju jasnu prednost. One zapošljavaju ljude koji razmišljaju drugačije. Takvi timovi brže rješavaju probleme i lakše se prilagođavaju promjenama.
Googleovo istraživanje pokazalo je važnu stvar. Najbolji timovi nisu najskladniji. Oni imaju psihološku sigurnost i prostor za neslaganje.
Prednosti koje donose umjereni neprilagođeni
Biti dio sustava, ali ne i njegov klon, ima brojne prednosti.
Donosite novu perspektivu. Vidite ono što drugi ne primjećuju. To poboljšava kvalitetu odluka.
Postajete pokretač promjena. Lakše propitujete status quo i predlažete nova rješenja.
Zadržavate neovisno razmišljanje. Manje ste skloni slijepom praćenju većine.
Osobno rastete. Rad s različitim ljudima širi vaše razmišljanje i smanjuje predrasude.
Zašto organizacije i dalje griješe
Mnoge tvrtke i dalje brkaju uklapanje s izvrsnošću. Govore o raznolikosti, ali nagrađuju sličnost. Time stvaraju „sigurne“, ali slabe sustave.
Poruka „budi svoj“ često znači nešto drugo. U praksi se očekuje prilagodba postojećim normama.
Liderstvo i uloga neprilagođenih
Pravo liderstvo ne traži udobnost. Ono traži napredak. Umjereni neprilagođeni upravo tu igraju ključnu ulogu.
Oni balansiraju između prilagodbe i otpora. Poštuju sustav, ali ga i propituju. Upravo zato pokreću promjene.
Organizacije koje prihvaćaju konstruktivno neslaganje postaju otpornije i inovativnije.
Zašto su umjereni neprilagođeni prednost
Umjereni neprilagođeni nisu problem, već rješenje. Oni donose svježinu, izazivaju status quo i potiču razvoj.
Možda se ne uklapaju savršeno. No upravo zbog toga pomiču granice. U svijetu koji nagrađuje konformizam, oni ostaju relevantni.
Na kraju, pitanje nije uklapate li se. Pitanje je doprinosite li promjeni.
Izvor: Fast Company; prijevod i prilagodba: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
