EBRD snizio prognozu rasta BiH za 2026. godinu, upozoravajući da skuplji energenti i usporavanje europskog gospodarstva dodatno opterećuju domaću ekonomiju. Nova procjena pokazuje koliko je gospodarski rast Bosne i Hercegovine i dalje povezan s kretanjima na europskim tržištima.
Na prvi pogled smanjenje prognoze za 0,3 postotna boda ne djeluje zabrinjavajuće. No rast cijena energije povećava troškove građanima i kompanijama, dok slabija potražnja iz Europske unije ograničava izvoz i usporava gospodarsku aktivnost.
Bosna i Hercegovina tako ponovno osjeća posljedice događaja koji se odvijaju izvan njezinih granica. Rat na Bliskom istoku podiže cijene energenata, a slabiji rezultati najvećih europskih gospodarstava smanjuju potražnju za robom proizvedenom u BiH. Upravo zato odluka EBRD-a predstavlja upozorenje da domaći gospodarski rast ostaje snažno vezan uz vanjske okolnosti.
Njemačka ostaje najvažniji faktor za gospodarstvo BiH
Kada se govori o ekonomskim izgledima Bosne i Hercegovine, fokus se često stavlja na domaću potrošnju, plaće ili javne investicije.
No stvarnost je drugačija.
BiH je izvozno orijentirano gospodarstvo čiji je rast snažno povezan s gospodarskim zdravljem Europske unije, posebno Njemačke.
Njemačka je godinama među najvažnijim vanjskotrgovinskim partnerima Bosne i Hercegovine.
Zbog toga svako usporavanje njemačke industrije vrlo brzo pogađa domaće izvoznike.
Kada njemačke tvornice proizvode manje, smanjuje se i potražnja za komponentama, metalnim proizvodima, namještajem i drugim proizvodima koji dolaze iz BiH.
Upravo zato brojni ekonomisti upozoravaju da se dio gospodarskih problema Bosne i Hercegovine danas ne stvara u Sarajevu, Banjoj Luci ili Mostaru, nego u Berlinu, Frankfurtu i Münchenu.
Energenti ponovno postaju problem
Drugi važan razlog zbog kojeg je EBRD snizio prognozu odnosi se na energiju.
Sukobi na Bliskom istoku ponovno su povećali neizvjesnost na tržištu nafte i plina.
Posljedice toga već su vidljive kroz rast cijena goriva i veće troškove poslovanja.
Za građane to znači skuplji prijevoz i veće životne troškove.
Za kompanije znači skuplju proizvodnju, logistiku i distribuciju.
Energetski troškovi danas ponovno postaju jedan od ključnih faktora konkurentnosti gospodarstva.
To posebno pogađa industrije koje troše velike količine energije, ali i prijevoznički sektor koji je izravno vezan uz cijene goriva.
Inflacija ponovno ograničava kupovnu moć
EBRD upozorava da rast cijena energenata povećava inflacijske pritiske.
InflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... u Bosni i Hercegovini tijekom ove godine ponovno pokazuje znakove ubrzavanja, što dodatno smanjuje kupovnu moć kućanstava.
To stvara poznati ekonomski problem.
Kada građani više novca troše na energiju i osnovne životne potrebe, manje ostaje za druge proizvode i usluge.
Posljedica je sporiji rast potrošnje, a upravo je osobna potrošnja posljednjih godina bila jedan od glavnih pokretača gospodarske aktivnosti.
Postoje i pozitivni signali
Unatoč smanjenju prognoze, EBRD ne predviđa gospodarsku krizu.
Naprotiv.
Banka i dalje očekuje nastavak rasta gospodarstva zahvaljujući većim plaćama, investicijama, doznakama iz inozemstva i infrastrukturnim projektima.
To znači da domaća ekonomija i dalje ima određenu razinu otpornosti.
Najveći problem nije unutarnja slabost gospodarstva nego njegova ovisnost o vanjskim tržištima.
Upravo zato Bosna i Hercegovina često raste sporije ili brže ovisno o tome što se događa u europskom gospodarskom okruženju.
Problem koji BiH još nije riješila
Nova EBRD prognoza za BiH otvara pitanje o kojem ekonomisti govore godinama.
Koliko dugo gospodarstvo može ovisiti o izvozu prema Europskoj uniji, doznakama iz inozemstva i osobnoj potrošnji?
Takav model funkcionira dok europska ekonomija raste.
Kada Njemačka i druge velike ekonomije usporavaju, ranjivost domaćeg gospodarstva postaje mnogo vidljivija.
Zbog toga dugoročni izazov za Bosnu i Hercegovinu nije samo rast BDP-a.
To je stvaranje ekonomije koja može generirati snažniji rast neovisno o vanjskim šokovima.
EBRD prognoza za BiH nosi važnu poruku
Smanjenje prognoze s 2,7 na 2,4 posto samo je statistički podatak. Prava poruka krije se u razlozima zbog kojih je prognoza smanjena.
Rast cijena energenata i usporavanje Europe ponovno su pokazali koliko je gospodarstvo Bosne i Hercegovine povezano s globalnim događajima.
Dok god ključni pokretači rasta dolaze izvan zemlje, domaća ekonomija ostat će osjetljiva na krize koje ne može kontrolirati.
Upravo zato najnovija procjena EBRD-a nije samo prognoza gospodarskog rasta. To je podsjetnik da će dugoročna konkurentnost Bosne i Hercegovine ovisiti o sposobnosti da izgradi snažnije domaće izvore razvoja i smanji ovisnost o vanjskim ekonomskim ciklusima.
