Europska unija nalazi se pred jednom od najvažnijih trgovinskih odluka ove godine. Ako Europski parlament potvrdi sporazum postignut s administracijom američkog predsjednika Donalda Trumpa, dvije najveće svjetske ekonomije izbjeći će novu rundu carinskog sukoba koji bi mogao ugroziti trgovinsku razmjenu vrijednu oko dva bilijuna dolara godišnje.
Za europske kompanije, posebno proizvođače automobila, hrane, pića, tekstila i industrijske opreme, ova odluka nije samo političko pitanje. Radi se o predvidljivosti poslovanja, planiranju investicija i očuvanju konkurentnosti na jednom od najvažnijih izvoznih tržišta.
Ipak, unatoč optimizmu koji prati glasovanje u Europskom parlamentu, brojni gospodarstvenici upozoravaju da sporazum predstavlja tek početak složenijih pregovora koji tek slijede.
Sporazum koji je zaustavio eskalaciju
Trgovinski dogovor postignut je prije gotovo godinu dana tijekom sastanka Donalda Trumpa i europskih predstavnika u Turnberryju u Škotskoj.
Njegova osnovna svrha bila je spriječiti daljnju eskalaciju carinskog sukoba između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država.
Sporazum predviđa smanjenje ili uklanjanje određenih carina s obje strane Atlantika, uključujući ukidanje europske carine od 10 posto na uvoz američkih automobila, dok su američke carine za velik broj proizvoda ograničene na 15 posto.
Za kompanije koje posluju na oba tržišta to znači niže troškove, veću predvidivost i manje rizika u planiranju poslovanja.
Zbog toga europska industrija snažno podupire ratifikaciju sporazuma.
Automobilska industrija među najvećim dobitnicima
Najveći interes za dogovor pokazuje automobilski sektor koji je posljednjih godina bio među najpogođenijima carinskim tenzijama.
Europski proizvođači već prilagođavaju svoje strategije novim okolnostima.
Primjerice, Volvo Cars planira dio proizvodnje svojih popularnih modela XC60 preseliti u tvornicu u Južnoj Karolini kako bi dodatno optimizirao troškove i smanjio izloženost budućim trgovinskim rizicima.
Takvi potezi pokazuju koliko su carine postale važan faktor u donošenju investicijskih odluka.
Danas se odluke o lokaciji proizvodnje više ne donose samo na temelju troškova rada ili logistike, nego i na temelju političkih i regulatornih rizika.
Dva bilijuna dolara trgovine ovise o političkoj stabilnosti
Petnaest europskih poslovnih udruženja koja predstavljaju proizvođače automobila, tekstila, kozmetike, hrane i pića upozorilo je da je stabilnost trgovinskih odnosa ključna za očuvanje gospodarskog rasta.
Njihov argument je jednostavan.
Kompanije mogu ulagati, zapošljavati i širiti poslovanje samo ako imaju jasnu sliku budućih uvjeta poslovanja.
Neprestane prijetnje novim carinama stvaraju neizvjesnost koja usporava investicije i povećava troškove.
Zato se sporazum između Bruxellesa i Washingtona promatra kao svojevrsno primirje koje gospodarstvu daje prostor za planiranje.
No upravo je riječ „primirje” možda i najtočniji opis trenutne situacije.
Zašto europske kompanije još uvijek nisu mirne?
Iako se očekuje potvrda sporazuma, brojna otvorena pitanja ostaju neriješena.
Najveća neizvjesnost odnosi se na nove američke carine koje bi trebale stupiti na snagu tijekom ljeta.
Pojedini europski dužnosnici otvoreno upozoravaju da nitko ne može sa sigurnošću predvidjeti hoće li Bijela kuća u potpunosti poštovati dogovorene uvjete.
Dodatnu zabrinutost izazvale su Trumpove prijetnje o mogućim stopostotnim carinama na francuska vina.
Takvi potezi podsjećaju europske kompanije da trgovinska politika i dalje može postati instrument političkog pritiska.
Za poslovnu zajednicu najveći problem nije visina carina nego nepredvidivost njihovog uvođenja.
Sukob se više ne vodi samo oko carina
Iako se javna rasprava uglavnom fokusira na carinske stope, stvarni prijepori između Europske unije i SAD-a danas se sve više odnose na regulatorna pitanja.
Američka administracija traži ublažavanje određenih europskih pravila koja se odnose na ugljične poreze, održivost poslovanja, zaštitu okoliša i nadzor opskrbnih lanaca.
S druge strane, Bruxelles smatra da su upravo takva pravila nužna kako bi se osigurala poštena tržišna utakmica i zaštita europskih standarda.
To pokazuje kako trgovinski odnosi ulaze u novu fazu.
Više nije riječ samo o tome kolika će biti carina na određeni proizvod.
Radi se o tome čija će pravila poslovanja postati globalni standard.
Čelik, aluminij i alkoholna pića ostaju otvorena pitanja
Europska unija želi da SAD zamijeni postojeće carine od 50 posto na čelik i aluminij sustavom bescarinskih kvota.
Istodobno proizvođači vina i žestokih pića traže povratak modelu međusobne trgovine bez carina.
Njihovi argumenti imaju čvrstu ekonomsku podlogu.
Tijekom razdoblja između 1997. i 2018. godine, kada su obje strane primjenjivale režim nultih carina, trgovina alkoholnim pićima između Europe i SAD-a porasla je za čak 450 posto.
To je jedan od najjasnijih primjera kako uklanjanje trgovinskih prepreka može potaknuti rast cijele industrije.
Što ovaj sporazum znači za europsko gospodarstvo?
Najvažnija poruka nije da su trgovinski problemi između Bruxellesa i Washingtona riješeni.
Naprotiv.
Sporazum pokazuje koliko su Europska unija i Sjedinjene Američke Države međusobno ovisne unatoč političkim nesuglasicama.
Trgovinska razmjena vrijedna dva bilijuna dolara prevelika je da bi postala žrtva dugotrajnog carinskog rata.
Istodobno, sve je jasnije da će budući sukobi biti manje povezani s klasičnim carinama, a više s regulatornim pravilima, klimatskim standardima, održivošću i tehnološkom konkurencijom.
Za europske kompanije to znači da razdoblje potpune sigurnosti još nije stiglo.
Ali potvrda sporazuma ipak predstavlja važan korak prema stabilnijem poslovnom okruženju u trenutku kada globalno gospodarstvo već prolazi kroz brojne geopolitičke i tržišne izazove.
U svijetu u kojem neizvjesnost postaje novo normalno stanje, predvidivost trgovinskih odnosa postaje jedna od najvrjednijih konkurentskih prednosti.
