Dulji životni vijek više nije tema rezervirana za zdravstvene sustave i mirovinske fondove. Postaje jedan od najvažnijih pokretača poslovnih promjena. Način na koji radimo, štedimo, kupujemo i koristimo usluge već se mijenja pod utjecajem demografskih trendova koji će obilježiti naredna desetljeća.
Novo izvješće UniCredit Horizons Observatoryja LongevityTech: Technology Enabling Strategy in the Longevity Economy upozorava da će se kompanije u gotovo svim sektorima morati prilagoditi stvarnosti u kojoj ljudi žive i rade znatno dulje nego prethodne generacije.
Za menadžere i investitore pitanje više nije hoće li dugovječnost utjecati na poslovanje, nego koliko brzo će organizacije uspjeti odgovoriti na promjene koje ona donosi.
Od demografskog izazova do tržišne prilike
Godinama se starenje stanovništva promatralo uglavnom kroz rast troškova zdravstva i pritisak na mirovinske sustave. UniCredit sada naglašava drugu stranu priče.
Dulji životni vijek stvara potpuno nova tržišta i otvara prostor za razvoj proizvoda i usluga prilagođenih generacijama koje ostaju aktivne mnogo dulje nego prije.
Ljudi će dulje raditi, dulje ulagati i dulje koristiti financijske proizvode. To povećava potražnju za novim modelima štednje, osiguranja, upravljanja imovinom, zdravstvenim uslugama, prilagođenim stambenim rješenjima i personaliziranim digitalnim uslugama.
Kompanije koje se prilagode na vrijeme mogle bi steći značajnu konkurentsku prednost. One koje ignoriraju taj trend riskiraju da postanu manje relevantne za sve veći dio tržišta.
Umjetna inteligencija kao nova poslovna infrastruktura
Među tehnologijama koje bi trebale oblikovati ekonomiju dugovječnosti posebno mjesto zauzima umjetna inteligencija.
Prema podacima iz izvješća, 88 posto poduzeća već koristi AI u barem jednom dijelu poslovanja, dok bi vrijednost globalnog tržišta umjetne inteligencije do 2030. mogla dosegnuti 813,8 milijardi dolara, u odnosu na procijenjenih 244 milijarde dolara u 2025. godini.
No najveća vrijednost AI-ja nije samo u rastu tržišta.
Umjetna inteligencija postaje kognitivna infrastruktura modernih organizacija. Pomaže u otkrivanju prijevara, upravljanju rizicima, održavanju opreme, personalizaciji korisničkog iskustva te donošenju preciznijih poslovnih odluka.
Posebno važnu ulogu mogla bi imati u dugoročnom financijskom planiranju jer dulji životni vijek mijenja odnos prema štednjiU ponudama kreditnih institucija postoje različiti oblici i..., mirovinama i upravljanju osobnom imovinom.
Roboti preuzimaju sve više poslova
Robotika se više ne razvija samo u industrijskim pogonima.
Prema procjenama UniCredita, globalno tržište robotike moglo bi porasti sa 74,1 milijarde dolara u 2024. na čak 476 milijardi dolara do 2035. godine.
Istodobno se očekuje da će 80 posto ljudi do 2030. svakodnevno komunicirati s pametnim robotima, dok ih danas koristi manje od deset posto.
Za gospodarstvo je to važan odgovor na jedan od najvećih izazova budućnosti – nedostatak radne snage.
Kako broj starijih zaposlenika raste, robotika može preuzeti fizički zahtjevne zadatke, povećati sigurnost na radu i pomoći kompanijama da očuvaju produktivnost unatoč nepovoljnim demografskim trendovima.
Kvantna tehnologija privlači milijarde ulaganja
Treći tehnološki stup ekonomije dugovječnosti čine kvantne tehnologije.
Iako su još u ranoj fazi razvoja, interes investitora i vlada ubrzano raste. Prema izvješću, 44,5 milijardi dolara javnih sredstava već je usmjereno u razvoj kvantnih tehnologija, dok bi tržište kvantnog računalstva moglo dosegnuti 7,3 milijarde dolara.
Njihov potencijal posebno je zanimljiv financijskom sektoru, energetici i infrastrukturi.
Kvantna računala mogla bi značajno unaprijediti modeliranje rizika, optimizaciju opskrbnih lanaca, planiranje energetskih sustava i obranu od kibernetičkih prijetnji.
Tehnologija mora biti prilagođena svim generacijama
Jedna od najvećih poslovnih promjena tek dolazi.
Kako stanovništvo stari, raste potreba za tehnologijama koje su jednostavne za korištenje bez obzira na dob korisnika.
Zato UniCredit među ključne trendove ubraja glasovno upravljanje, prepoznavanje pokreta, nosive uređaje i sustave koji povezuju mozak s računalom.
Dostupnost proizvoda i usluga postaje pitanje tržišne konkurentnosti.
Kompanije koje svoje proizvode razvijaju isključivo za mlađe korisnike mogle bi izgubiti velik dio budućeg tržišta. Nasuprot tome, organizacije koje uspiju ponuditi intuitivna rješenja za sve generacije stvaraju dugoročnu prednost.
Prema procjenama iz izvješća, tržište sučelja mozak-računalo moglo bi do 2029. dosegnuti 506 milijuna dolara, gotovo dvostruko više nego 2024. godine.
Planiranje za sljedećih 30 godina, a ne za sljedeći kvartal
Profesor Nic Palmarini, direktor britanskog Nacionalnog centra za inovacije u području dugovječnosti, upozorava da se stvarni utjecaj dugovječnosti još uvijek podcjenjuje.
Kako ističe, financijski sektor, proizvodnja, maloprodaja i tržište nekretnina već sada moraju preispitati način na koji zapošljavaju, ulažu i pružaju usluge tijekom sve duljih životnih ciklusa svojih klijenata i zaposlenika.
Tehnologije koje se danas razvijaju postaju infrastruktura koja omogućuje kompanijama planiranje vrijednosti desetljećima unaprijed, a ne samo do sljedećeg kvartalnog izvješća.
Nova ekonomija već nastaje
Najvažnija poruka UniCreditova izvješća nije tehnološka nego strateška.
Dugovječnost više nije zdravstvena tema. Ona postaje gospodarska sila koja mijenja ponašanje potrošača, tržište rada, investicijske prioritete i poslovne modele.
Kompanije koje to prepoznaju na vrijeme imat će priliku razviti nove izvore rasta. One koje nastave poslovati prema pretpostavkama iz prošlog stoljeća mogle bi se suočiti s tržištem koje se promijenilo brže nego što su očekivale.
