Ulaganja u umjetnu inteligenciju više nisu samo tehnološka priča. Sve više postaju pitanje financijske stabilnosti. Upravo na to upozorava Banka za međunarodna poravnanja (BIS), institucija koju često nazivaju bankom središnjih banaka. U novom izvješću navodi da bi pretjerana ulaganja u AI infrastrukturu, složeni modeli financiranja i rast privatnog kreditiranja mogli stvoriti rizike koji podsjećaju na razdoblje prije globalne financijske krize 2008. godine.
Poruka nije da će umjetna inteligencija izazvati novu krizu. Upozorenje glasi da se oko AI-ja stvara financijski sustav čija je povezanost sve složenija, a dio rizika ostaje slabo vidljiv tržištu.
Što zabrinjava središnje bankare?
BIS upozorava da bi pucanje AI investicijskog balona moglo pogoditi mnogo širi krug sudionika od samih tehnoloških kompanija.
Ako najveći kupci počnu smanjivati ulaganja u podatkovne centre i računalnu infrastrukturu, problemi se ne bi zaustavili na proizvođačima čipova. Posljedice bi se mogle preliti na građevinske tvrtke, dobavljače opreme, kreditore i investicijske fondove koji su financirali taj val ulaganja.
Glavni direktor BIS-a Pablo Hernández de Cos upozorava da ostaje otvoreno pitanje hoće li golema ulaganja u umjetnu inteligenciju doista donijeti očekivani rast produktivnosti.
“Jedan je rizik da ulaganja postanu pretjerana jer svaka kompanija pokušava nadmašiti konkurenciju i osvojiti tržišni udio”, upozorio je.
Financiranje postaje sve složenije
Jedan od najvećih razloga za zabrinutost nisu same AI kompanije nego način na koji se njihov rast financira.
Sve češće nastaju kružni financijski aranžmani. Razvojne tvrtke dobivaju zajmove kako bi kupile čipove upravo od kompanija koje sudjeluju u njihovu financiranju. Takvi modeli mogu ubrzati rast dok potražnja raste, ali postaju znatno rizičniji ako investicijski ciklus uspori.
BIS posebno upozorava na sve veću ulogu privatnih kreditnih fondova, dijela takozvanog bankarstva u sjeni. Taj je sektor posljednjih godina snažno rastao jer su tradicionalne banke postale opreznije nakon regulatornih promjena.
No prvi znakovi pritiska već su vidljivi. Dio fondova suočio se s većim zahtjevima za povlačenje novca, a pojedini su morali ograničiti isplate ulagačima.
Povijest pokazuje da veliki valovi ulaganja nose i velike rizike
BIS uspoređuje današnji AI investicijski val s nekoliko poznatih razdoblja financijske euforije. Među njima su dot-com balon, britanska željeznička groznica iz 19. stoljeća i razdoblje koje je prethodilo Velikoj depresiji.
Zajednički nazivnik svih tih epizoda bila su golema očekivanja. Nova tehnologija dugoročno je promijenila gospodarstvo, ali su kratkoročno mnoge investicije bile veće nego što ih je tržište moglo opravdati.
Središnji bankari upozoravaju da bi se sličan obrazac mogao ponoviti ako prihodi i produktivnost ne budu rasli tempom koji investitori danas očekuju.
Tržišta već pokazuju prve znakove nervoze
Posljednjih dana dionice povezane s umjetnom inteligencijom bilježe osjetne oscilacije u SAD-u i Aziji. Dodatni pritisak stigao je nakon što je Apple najavio više cijene dijela svojih proizvoda zbog rasta troškova čipova.
Istodobno je južnokorejsko tržište, snažno povezano s proizvođačima AI čipova, zabilježilo dnevne pomake veće od deset posto. Takve oscilacije pokazuju koliko su očekivanja investitora postala osjetljiva na svaku novu informaciju.
Rizik više nije ograničen na tehnološki sektor
BIS upozorava da bi prekid investicijskog ciklusa imao posljedice daleko izvan Silicijske doline.
Ako ulaganja u umjetnu inteligenciju naglo uspore, pritisak bi se mogao preliti na kreditna tržišta, privatne fondove, proizvođače čipova, graditelje podatkovnih centara i dobavljače opreme. U okruženju rekordnog javnog duga mnoge države imale bi znatno manje prostora za ublažavanje novog financijskog šoka.
To je razlog zbog kojeg BIS prvi put tako otvoreno upozorava da umjetna inteligencija više nije samo priča o tehnološkom napretku. Postala je i pitanje financijske stabilnosti.
