Europske kompanije ponovno posuđuju novac unatoč višim kamatnim stopamaKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji..., strožim pravilima banaka i usporavanju gospodarstva. Upravo je to najvažnija poruka novih podataka Europske središnje banke (ECB), prema kojima je godišnji rast kredita nefinancijskim poduzećima u svibnju dosegnuo 4 posto, u odnosu na 3,4 posto u travnju. Riječ je o najbržem rastu poslovnog kreditiranja u posljednje tri godine.
Na prvi pogled riječ je o još jednoj statistici. U stvarnosti, podaci otkrivaju da kompanije ulaze u novu investicijsku fazu, iako poslovno okruženje ostaje neizvjesno.
Kompanije posuđuju više, banke odobravaju opreznije
Najzanimljiviji dio priče krije se u paradoksu.
ECB je još u proljetnoj Anketi o kreditiranju banaka upozorio da su banke dodatno pooštrile kriterije za odobravanje kredita poduzećima, najviše od trećeg tromjesečja 2023. Razlozi su veća percepcija rizika, manja spremnost na preuzimanje rizika i regulatorni pritisci.
Unatoč tome, potražnja za kreditima nastavila je rasti. To pokazuje da kompanije imaju dovoljno snažan motiv za novo zaduživanje kako bi nadvladale oprez banaka.
Rast dolazi u trenutku usporavanja gospodarstva
Još je zanimljivije što se kreditni rast događa dok gospodarstvo europodručja pokazuje znakove usporavanja.
Lipanjski PMI pokazuje da se privatni sektor i dalje kreće oko granice kontrakcije, posebno u uslugama. U takvim okolnostima očekivalo bi se da će kompanije odgađati ulaganja. Umjesto toga, one povećavaju zaduženost.
To sugerira da dio poduzeća financira nove investicije, modernizaciju proizvodnje, ulaganja u umjetnu inteligenciju, energetsku tranziciju ili povećanje obrtnog kapitala. Dio kompanija vjerojatno želi osigurati financiranje prije nego što uvjeti postanu još nepovoljniji.
Više kamate, ali i više kredita
Dodatni kontekst daje odluka ECB-a da je 11. lipnja podigao kamatne stope za 25 baznih bodova, prvi put nakon gotovo tri godine, zbog novih inflacijskih pritisaka povezanih s rastom cijena energije.
Uobičajena ekonomska logika kaže da više kamateKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ... usporavaju kreditiranje. Ovoga puta dogodilo se suprotno.
Istodobno je široka novčana masa M3 porasla na 3,2 posto, nakon 2,7 posto u travnju. Taj pokazatelj često upućuje na veću likvidnost u financijskom sustavu i postupni oporavak kreditne aktivnosti.
Poduzeća predvode oporavak
Razlika između kompanija i kućanstava također je znakovita.
Kreditiranje kućanstava poraslo je tek neznatno, s 3,0 na 3,1 posto. Istodobno je rast poslovnih kredita ubrzao na 4 posto.
To pokazuje da glavni pokretač oporavka nisu potrošači nego poduzeća. Upravo poslovni sektor ponovno preuzima ulogu nositelja investicijskog ciklusa, što je važan signal za industriju, banke i ulagače.
Optimizam ili utrka s vremenom?
Novi podaci mogu se tumačiti na dva načina.
Prvo, kompanije vjeruju da će europsko gospodarstvo postupno ojačati pa već sada financiraju nove projekte. Drugo, dio njih želi osigurati kapital prije mogućeg daljnjeg rasta troškova financiranja.
Ako ECB nastavi održavati više kamatne stope zbog inflacijeInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre..., a kompanije nastave povećavati zaduženost, pritisak na profitne marže mogao bi postupno rasti. Skuplji kapital znači i skuplje investicije.
Zato ovaj rast kreditiranja nije samo pokazatelj optimizma. Može biti i posljednji snažniji val financiranja prije nego što uvjeti na tržištu kredita postanu zahtjevniji. Upravo će zato naredni mjeseci pokazati predstavlja li svibanjski skok početak novog investicijskog ciklusa ili kratkoročnu reakciju kompanija na promijenjeno monetarno okruženje.
