Zadnje objave

Možda vam se sviđa

Jen pao na najnižu razinu u gotovo 40 godina: Hoće li Japan ponovno braniti svoju valutu?

Japanski jen pao je na 162,19 za američki dolar, najnižu razinu od 1986. godine. Time je Tokio ponovno suočen s teškom odlukom. Hoće li intervenirati na deviznom tržištu ili dopustiti daljnje slabljenje valute?

Za investitore ovo nije samo priča o tečaju. Slab jen utječe na inflaciju, izvoz, kamatne stope i globalna financijska tržišta, zbog čega svaka odluka japanskih vlasti može imati posljedice daleko izvan granica zemlje.

Slab jen povećava pritisak na vlasti

Japanska ministrica financija Satsuki Katayama poručila je da je vlada spremna poduzeti odlučne mjere protiv pretjeranih valutnih kretanja.

Istodobno je glavni tajnik kabineta Minoru Kihara naglasio da Japan želi izgraditi gospodarstvo manje osjetljivo na promjene tečaja, ali nije isključio novu intervenciju ako okolnosti to budu zahtijevale.

Takve izjave tržišta obično tumače kao upozorenje da Tokio pažljivo prati kretanje valute i da bi mogao reagirati ako procijeni da slabljenje postaje prebrzo.

Zašto jen i dalje slabi?

Glavni razlog ostaje velika razlika između kamatnih stopa u Japanu i Sjedinjenim Američkim Državama.

Iako je Bank of Japan ove godine podigla referentnu kamatnu stopu na 1 posto, najvišu razinu u više od tri desetljeća, američke kamatne stope i dalje nude znatno veće prinose.

To pogoduje takozvanim carry trade strategijama. Ulagači posuđuju novac u jenima po niskim kamatama, a zatim ga ulažu u imovinu denominiranu u valutama s višim prinosima.

Takva strategija povećava prodaju jena i dodatno slabi njegov tečaj.

Intervencija može usporiti pad, ali teško mijenja trend

Prema riječima Julie Wang, glavne investicijske direktorice Nomure za sjevernu Aziju, eventualna intervencija mogla bi kratkoročno stabilizirati tržište, ali teško može promijeniti dugoročni smjer kretanja valute.

Ona smatra da odluka o intervenciji ne ovisi o određenoj razini tečaja, nego o brzini i intenzitetu njegovih promjena.

Japan je to već pokazao ranije ove godine. Između travnja i svibnja potrošio je više od 11,7 bilijuna jena, odnosno oko 72,8 milijardi dolara, kako bi zaustavio pad valute. Jen je tada kratkotrajno ojačao, ali se ubrzo ponovno našao pod pritiskom.

Slab jen ima i dobitnike i gubitnike

Za japanske izvoznike slabija valuta predstavlja prednost jer njihove proizvode čini jeftinijima na inozemnim tržištima.

No koristi izvoznika imaju svoju cijenu.

Skuplji uvoz energije, hrane i sirovina povećava troškove poslovanja i dodatno opterećuje kućanstva, dok inflacija ostaje jedno od najosjetljivijih političkih pitanja u zemlji.

Istodobno rastu i prinosi na japanske državne obveznice, što pokazuje da tržišta očekuju nastavak prilagodbe monetarne politike.

Tržišta sada gledaju samo jedno

Najvažnije pitanje više nije koliko će jen još oslabjeti, nego kada će Tokio odlučiti reagirati.

Dok god razlika u kamatnim stopama između Japana i SAD-a ostaje velika, pritisak na japansku valutu teško će nestati.

Zato eventualna intervencija može promijeniti raspoloženje na tržištu na nekoliko dana ili tjedana, ali bez promjene monetarnih uvjeta teško može zaustaviti dugoročan trend. Upravo zato će svaki novi potez japanske vlade i središnje banke u narednim tjednima pomno pratiti investitori diljem svijeta.

Prijavite se na naš Newsletter

Popularno