Europska središnja banka želi zatvoriti poglavlje izvanrednih mjera koje su obilježile posljednje desetljeće. Predsjednica ESB-a Christine Lagarde poručila je da se monetarna politika vraća svojim temeljnim instrumentima, ali uz jednu važnu razliku – svijet je danas znatno nepredvidljiviji nego prije financijske krize, pandemije i rata u Ukrajini.
Na godišnjem skupu središnjih bankara u portugalskoj Sintri istaknula je da kamatne stope ponovno postaju glavni instrument monetarne politike, dok će se izvanredne mjere koristiti samo kada to okolnosti doista budu zahtijevale.
„Monetarna politika vraća se temeljnim alatima. No, to ne znači da se istodobno vraćamo u istu idealiziranu prošlost“.
Kraj ere nekonvencionalnih mjera?
Posljednjih trinaest godina ESB je koristio instrumente koji su prije globalne financijske krize bili gotovo nezamislivi. Kupovao je državne obvezniceObveznica (engl. bond), ili zadužnica (obligacija), dužni... u velikim razmjerima, bankama odobravao višegodišnje povoljne kredite i tržištima unaprijed signalizirao budući smjer monetarne politike.
Takve mjere bile su odgovor na dužničku krizu eurozone, pandemiju i energetski šok izazvan ruskom invazijom na Ukrajinu.
Danas Frankfurt želi poslati drukčiju poruku – monetarna politika ponovno se može u najvećoj mjeri oslanjati na kamatne stope, a ne na izvanredne programe.
Otpornija eurozona, ali ne i mirnije tržište
Lagarde smatra da je eurozona danas bolje pripremljena nego prije deset godina. Bankarski sustav podliježe strožem nadzoru, uspostavljeni su zajednički financijski zaštitni mehanizmi poput Europskog stabilizacijskog mehanizma, a energetska tranzicija postupno smanjuje ovisnost Europe o fosilnim gorivima.
To, prema njezinim riječima, omogućuje ESB-u da se ponovno usredotoči na svoj osnovni cilj – stabilnost cijena.
No otpornije gospodarstvo ne znači i predvidljivije okruženje.
Carine, ratovi i nafta mijenjaju pravila igre
Najveći izazov za središnje banke više nisu samo inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... ili gospodarski rast, nego brzina kojom se globalni uvjeti mijenjaju.
Lagarde je kao primjer navela američke carine. Ekonomski modeli očekivali su slabljenje eura prema dolaru, no dogodilo se suprotno jer su investitori promijenili procjenu rizika povezanih s američkom imovinom.
Slična je situacija i na tržištu energije. Sukob na Bliskom istoku pokazao je kako cijena nafte u samo nekoliko mjeseci može skočiti prema 120 dolara za barel, a zatim se ponovno spustiti na oko 70 dolara. Takve oscilacije izravno utječu na inflaciju i otežavaju donošenje odluka o kamatnim stopamaKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji....
Što nova strategija ESB-a znači za tržišta?
Najvažnija poruka iz Sintre nije nova razina kamatnih stopa, nego promjena načina na koji ESB želi voditi monetarnu politiku.
Banka više ne želi unaprijed davati tržištima jasne signale o budućim potezima. Umjesto toga, svaka će odluka ovisiti o novim gospodarskim podacima, inflaciji, tržištu rada i razvoju geopolitičkih rizika.
Za kompanije to znači da će planiranje troškova financiranja postati zahtjevnije. Investitori će, s druge strane, morati više pozornosti posvetiti makroekonomskim pokazateljima nego očekivati unaprijed zacrtani put monetarne politike.
Poruka iz Frankfurta zato je jasna – era automatskih očekivanja završava. U svijetu sve češćih geopolitičkih i gospodarskih šokova fleksibilnost postaje jednako važan alat kao i same kamatne stope.
