HSBC zaustavlja kreditiranje rizičnijih klijenata iz sektora privatnog duga nakon niza stečajeva koji su pojačali sumnje u kvalitetu zajmova na tom tržištu, objavio je Financial Times. Odluka najveće europske banke pokazuje da privatni dug ulazi u novu fazu. Segment koji je godinama bio jedan od najbrže rastućih izvora financiranja sada prolazi kroz znatno strožu procjenu rizika.
Posljednjih tjedana HSBC je dio fondova privatnog duga obavijestio da im neće obnoviti kreditne linije. Procijenio je da pojedini zajmovi više ne nude dovoljno dobar odnos prinosa i rizika. Istodobno, ne odustaje od tržišta privatnog duga. Kapital će i dalje usmjeravati prema fondovima koje smatra kvalitetnijima, dok će rizičnijim klijentima nastaviti pružati druge bankarske usluge, ali bez dodatnog financiranja kroz takozvani back leverage.
Zaokret koji nije slučajan
HSBC nije jedina banka koja mijenja pristup. Barclays je već ranije ograničio dio kreditiranja strukturiranih financijskih klijenata. Njegov izvršni direktor CS Venkatakrishnan u travnju je poručio da banka želi smanjiti izloženost segmentima u kojima rizik više ne opravdava očekivani povrat.
Takve odluke stvaraju pritisak na fondove privatnog duga, koji će kapital morati tražiti po skupljim ili nepovoljnijim uvjetima. Time se mijenja i poslovni model sektora koji je posljednjih deset godina rastao zahvaljujući obilju jeftinog financiranja.
Što je promijenilo raspoloženje banaka?
Okidač su bili veliki korporativni kolapsi koji su otvorili pitanje kvalitete zajmova odobrenih kroz privatni dug.
Najveći udarac bio je kolaps britanskog zajmodavca Market Financial Solutions (MFS). Kompanija je iza sebe ostavila više od dvije milijarde funti dugova prema bankama i fondovima privatnog duga.
Posljedice su brzo postale vidljive u bilancama. Barclays je za moguće gubitke rezervirao 228 milijuna funti, dok je HSBC evidentirao 400 milijuna dolara troška zbog izloženosti prema Atlas SP-u, kreditnoj jedinici Apolloa koja je financirala MFS.
Dodatni oprez izazvali su i stečajevi američkih kompanija Tricolor i First Brands Group, nakon kojih su banke počele detaljno preispitivati kvalitetu vlastitih kreditnih portfelja.
Koliko se raspoloženje promijenilo najbolje pokazuje komentar jednog višeg investicijskog bankara za Financial Times:
“Pregledali smo svoja kreditiranja i nije izgledalo lijepo.”
Zašto je privatni dug postao važan?
Tržište privatnog duga snažno je raslo nakon globalne financijske krize, kada su banke zbog strože regulative smanjile dio korporativnog kreditiranja. Nastali prostor popunili su specijalizirani fondovi, koji su kompanijama ponudili brže i fleksibilnije financiranje.
Banke pritom nisu potpuno nestale iz tog lanca. Mnoge su banke tim fondovima odobravale dodatne kredite. Tako su fondovi povećavali kapacitet za novo kreditiranje. Takav model godinama je donosio stabilne prihode, ali je istodobno značio da banke neizravno preuzimaju rizik kvalitete zajmova koje fondovi odobravaju svojim klijentima.
Upravo zato današnji oprez HSBC-a nije usmjeren samo na pojedine fondove. On pokazuje da najveće banke ponovno procjenjuju koliko su spremne financirati poslovni model koji je godinama rastao gotovo bez ozbiljnijih poremećaja.
Regulatori već upozoravaju
Promjena dolazi u trenutku kada regulatori sve pažljivije prate povezanost banaka i fondova privatnog duga.
Europska središnja banka upozorava da bi se problemi u tom segmentu mogli preliti na ostatak financijskog sustava. Razlog je sve veća povezanost banaka, investicijskih fondova i korporativnih zajmoprimaca.
HSBC poručuje da ostaje aktivan na tržištu privatnog duga te da će nastaviti financirati globalne transakcije svojih najvažnijih klijenata. Drugim riječima, banka ne napušta tržište, nego znatno pažljivije bira gdje će preuzimati rizik.
Što ova odluka znači za kompanije i investitore?
Za kompanije koje ovise o fondovima privatnog duga to bi moglo značiti skuplje i selektivnije financiranje. Fondovi će teže dolaziti do kapitala, pa će i uvjeti za odobravanje novih zajmova postati stroži.
Za investitore je poruka još važnija. Nakon godina u kojima su viši prinosiPrinos (engl. Yield) se odnosi na zaradu ostvarenu na ulagan... bili glavni kriterij, najveće banke ponovno stavljaju naglasak na kvalitetu kreditnih portfelja i upravljanje rizikom.
Odluka HSBC-a više je od promjene interne kreditne politike. Ona pokazuje da najveće europske banke ulaze u novu fazu upravljanja rizikom. U toj fazi kvaliteta zajmova postaje važnija od samog rasta tržišta.
