Traženje savjeta često daje kvalitetnije i konkretnije odgovore od traženja povratnih informacija. Umjesto procjene prošlih postupaka, razgovor se usmjerava na buduća rješenja. Upravo zato ovaj pristup može pomoći u osobnom i profesionalnom razvoju.
Zašto povratne informacije često nisu dovoljne?
Mnogi nakon zahtjevne situacije pitaju: “Kako sam se snašao?” Takvo pitanje zvuči prirodno, ali često ne donosi odgovore koji pomažu u napretku.
Ljudi tada najčešće procjenjuju ono što se već dogodilo. Zbog želje da ne uvrijede drugu osobu, odgovori često ostaju općeniti i ublaženi. Rezultat su pohvale ili nejasni komentari koji rijetko vode do stvarnog poboljšanja.
Traženje savjeta usmjerava razgovor na budućnost
Puno korisnije pitanje glasi: “Što bih mogao učiniti drugačije?”
Takvo pitanje potiče sugovornika da razmišlja o mogućim rješenjima. Umjesto ocjenjivanja prošlosti, fokus prelazi na konkretne korake koji mogu donijeti bolji rezultat sljedeći put.
Prema istraživanju Harvard Business Schoola, osobe koje traže savjet dobivaju 34 posto više prijedloga za poboljšanje te 56 posto više konkretnih preporuka nego osobe koje traže povratne informacije.
Zašto ljudi lakše daju savjet?
Povratne informacije mnogi povezuju s ocjenjivanjem. Zbog toga osjećaju određenu nelagodu kada trebaju procijeniti nečiji rad ili ponašanje.
Savjet ima potpuno drugačiji učinak. Kada ih se pita za mišljenje ili prijedlog, ljudi osjećaju da se cijeni njihovo iskustvo i znanje. Zato češće nude iskrene i praktične prijedloge.
Pitanja koja donose korisnije odgovore
Umjesto pitanja poput:
- “Kako sam se snašao?”
- “Jesam li dobro odradio posao?”
vrijedi pokušati s pitanjima kao što su:
- “Što bih mogao učiniti drugačije?”
- “Kako biste vi pristupili ovoj situaciji?”
- “Što biste napravili na mom mjestu?”
Takva pitanja otvaraju prostor za konstruktivnu raspravu i korisne prijedloge.
Traženje savjeta gradi bolje odnose
Osim što donosi kvalitetnije informacije, traženje savjeta pozitivno utječe i na odnos između sugovornika.
Osoba koja daje savjet osjeća da se njezino mišljenje cijeni. To stvara više povjerenja i potiče otvoreniju komunikaciju. Istodobno, osoba koja traži pomoć dobiva prijedloge koje može primijeniti u budućnosti.
Upravo ovakav način postavljanja pitanja povećava vjerojatnost da će odgovor biti konkretan, iskren i usmjeren na napredak.
Traženje savjeta učinkovitije je od traženja povratnih informacija kada je cilj učiti i napredovati. Umjesto procjene prošlih postupaka, razgovor se usmjerava na buduća rješenja. Zbog toga se dobivaju konkretniji prijedlozi, korisnije smjernice i veća vrijednost za obje strane.
Izvor: INC; prijevod i prilagodba: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
