Minimalna plaća u Europi i dalje se znatno razlikuje od države do države. Eurostatovi podaci za drugo polugodište 2026. pokazuju da je samo osam od 29 europskih zemalja između siječnja i srpnja povećalo bruto minimalnu plaću. Istodobno je inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... u europodručju iznosila 3,2 posto. Zbog toga su radnici u dijelu zemalja izgubili dio kupovne moći unatoč rastu plaća.
Na vrhu europske ljestvice i dalje je Luksemburg s bruto minimalnom plaćom od 2.771 euro, a slijede Irska (2.391 euro), Njemačka (2.343 eura), Nizozemska (2.338 eura) i Belgija (2.234 eura).
Na začelju među članicama Europske unije nalazi se Bugarska, gdje bruto minimalna plaća iznosi 620 eura.
Ako se usporedba proširi i na zemlje kandidatkinje te druge europske države obuhvaćene Eurostatovom analizom, najnižu minimalnu plaću ima Ukrajina sa 169 eura, ispred Moldavije s 313 eura.
Hrvatska je u sredini ljestvice s bruto minimalnom plaćom od 1.050 eura. Ispred nje su Slovenija (1.482 eura), Španjolska (1.425 eura), Litva (1.153 eura), Poljska (1.119 eura), Cipar (1.088 eura) te Grčka i Portugal s po 1.073 eura.
Zašto na Eurostatovoj ljestvici nema Bosne i Hercegovine?
Bosna i Hercegovina nije uključena u Eurostatovu usporedbu jer nema jedinstvenu nacionalnu minimalnu plaću. Najniža primanja određuju se odvojeno u Federaciji BiH i Republici Srpskoj. Zbog toga ne postoji jedan iznos koji bi se mogao usporediti s ostalim europskim državama.
Umjesto jedinstvene minimalne plaće, Bosna i Hercegovina primjenjuje dva različita sustava.
U Federaciji BiH najniža neto plaća za 2026. godinu iznosi 1.027 KM, što je povećanje od 2,7 posto u odnosu na prošlu godinu. Odluka se primjenjuje od 1. siječnja i vrijedi do kraja godine.
U Republici Srpskoj primjenjuje se drukčiji model. Minimalna plaća određuje se prema razini stručne spreme. Neto iznosi kreću se od 1.000 KM za najjednostavnije poslove do 1.450 KM za radna mjesta koja zahtijevaju višu stručnu spremu.
Zbog takvog sustava Bosna i Hercegovina ne može biti uključena u jedinstvenu Eurostatovu usporedbu minimalnih plaća.
Kupovna moć daje drukčiju sliku
Nominalni iznos minimalne plaće ne pokazuje uvijek stvarni životni standard. Zato Eurostat uspoređuje i standard kupovne moći (PPS), koji uzima u obzir razlike u cijenama roba i usluga.
Prema tom pokazatelju, na vrhu ljestvice nalazi se Njemačka s 2.164 PPS-a, ispred Luksemburga (2.108), Nizozemske (2.023), Belgije (1.922) i Irske (1.756).
Hrvatska je s 1.339 PPS-a na 11. mjestu, dok je na začelju Albanija sa 705 PPS-a.
Visina minimalne plaće zato nije jedini pokazatelj životnog standarda. Jednako je važno koliko robe i usluga zaposlenici za tu plaću mogu stvarno kupiti.
