Pušenje u Europi postupno pada, pokazuju najnoviji podaci Eurostata. Tijekom 2025. godine 16,5 posto stanovnika Europske unije starijih od 16 godina svakodnevno je koristilo duhan ili srodne nikotinske proizvode, dok je 2022. taj udio iznosio 17,5 posto.
Na prvi pogled riječ je o skromnoj promjeni. No iza tog jednog postotnog boda krije se mnogo veća priča.
Europa postupno smanjuje broj pušača, ali ne i potražnju za nikotinom. Sve veći dio tržišta preuzimaju elektronske cigarete, grijani duhanski proizvodi i nikotinske vrećice. Zato se mijenja jedna od najvećih potrošačkih industrija na svijetu. Vrijedna je desetke milijardi eura.
Drugim riječima, gotovo svaki šesti stanovnik Europske unije i dalje svakodnevno koristi neki duhanski ili nikotinski proizvod.
Istodobno, 77,5 posto građana izjavilo je da tijekom godine koja je prethodila istraživanju nije koristilo nijedan duhanski ili srodni proizvod, što potvrđuje dugoročan trend postupnog smanjenja konzumacije.
Podaci potvrđuju da pušenje u Europi nastavlja dugoročni silazni trend, iako se promjene događaju postupno.
Pad pušenja je spor, ali trend je jasan
Smanjenje sa 17,5 na 16,5 posto možda ne izgleda dramatično. Ipak, na razini Europske unije predstavlja milijune ljudi koji su prestali svakodnevno koristiti nikotinske proizvode.
Na taj trend utječu više trošarine i zabrane oglašavanja. Važnu ulogu imaju i upozorenja na pakiranjima, ograničenja pušenja u zatvorenim prostorima te javnozdravstvene kampanje.
Istodobno, podaci pokazuju da Europa još nije ni blizu cilja društva bez duhana. Navike se mijenjaju postupno, a nikotin ostaje dio svakodnevice velikog broja građana.
Drugim riječima, pušenje postupno gubi udio, ali nikotin i dalje ostaje važan dio potrošačkih navika.
Možda je upravo zato zanimljivo da Eurostat više ne promatra samo klasične cigarete. U istraživanje su uključeni i elektronske cigarete, proizvodi od zagrijavanog duhana te nikotinske vrećice, što jasno pokazuje kako se promijenilo samo tržište.
Industrija više ne ovisi samo o cigaretama
Promjene u navikama potrošača prisilile su proizvođače na jednu od najvećih poslovnih transformacija u posljednjih nekoliko desetljeća.
Kompanije koje su desetljećima gotovo sav prihod ostvarivale prodajom cigareta danas ulažu milijarde eura u razvoj proizvoda bez izgaranja. Cilj nije samo pratiti promjene potražnje nego i pronaći novi izvor rasta na tržištima gdje broj tradicionalnih pušača postupno pada.
Koliko je ta promjena velika, pokazuju i poslovni rezultati najvećih proizvođača. Philip Morris International objavio je da su tijekom 2025. proizvodi bez dima činili više od 41 posto njegovih ukupnih neto prihoda, dok ih danas koristi više od 43 milijuna odraslih potrošača na više od stotinu tržišta.
Sličan smjer slijede i drugi veliki proizvođači, koji sve veći dio ulaganja usmjeravaju prema alternativnim nikotinskim proizvodima. To potvrđuje da se industrija više ne natječe samo u prodaji cigareta, nego u razvoju proizvoda koji bi dugoročno trebali postati njezin glavni izvor prihoda.
Najviše koriste osobe u najaktivnijoj životnoj dobi
Jedan od zanimljivijih zaključaka Eurostatova istraživanja jest da najveći udio svakodnevnih korisnika nije među najmlađima.
Najviše ih je u dobnoj skupini od 35 do 49 godina, gdje duhan ili srodne nikotinske proizvode svakodnevno koristi 21,3 posto stanovništva. Slijede osobe od 25 do 34 godine s udjelom od 19,9 posto te skupina od 50 do 64 godine s 19,8 posto.
Takvi podaci pokazuju da su najveći korisnici upravo ljudi u razdoblju najveće profesionalne i obiteljske odgovornosti, a ne mlađe generacije koje se često smatraju glavnim potrošačima novih nikotinskih proizvoda.
To potvrđuje da su osobe srednje životne dobi i dalje skupina u kojoj je svakodnevna konzumacija duhanskih i nikotinskih proizvoda najizraženija.
Istodobno, među muškarcima svakodnevne korisnike čini 20,8 posto stanovništva, dok je među ženama taj udio 12,6 posto. U obje skupine zabilježen je blagi pad u odnosu na 2022. godinu, što potvrđuje da se konzumacija smanjuje, ali postupno.
Europa želi generaciju bez duhana
Europska komisija želi do 2040. godine smanjiti udio pušača na manje od pet posto stanovništva u okviru inicijative Tobacco-Free Generation. Cilj je dugoročno smanjiti pušenje na najnižu razinu u povijesti Europske unije. Riječ je o jednom od najambicioznijih javnozdravstvenih ciljeva koje je Europska unija postavila posljednjih godina.
No sadašnji trend pokazuje koliko će taj cilj biti zahtjevan. Pad od jednog postotnog boda u tri godine potvrđuje da se navike mijenjaju, ali ne dovoljno brzo da bi Europa bez dodatnih mjera lako dosegla željenu razinu.
Kako bi ubrzala taj trend, Europska unija planira dodatno ograničiti pušenje i korištenje nikotinskih proizvoda kroz strožu regulativu.
Zbog toga europske institucije postupno pooštravaju regulativu, ne samo za klasične cigarete nego i za elektronske cigarete, grijani duhan i nikotinske vrećice. Rasprave se sve više vode o oporezivanju, označavanju, okusima i pravilima oglašavanja novih proizvoda.
Promjene će osjetiti i kompanije
Pad broja pušača ne znači automatski pad potražnje za nikotinom, ali znači da se mijenja način na koji kompanije ostvaruju prihod.
Zato proizvođači ubrzano ulažu u proizvode bez izgaranja. Istodobno se trgovci i distributeri prilagođavaju drukčijoj strukturi potražnje. Istodobno će države morati pronaći ravnotežu između javnozdravstvenih ciljeva i prihoda od trošarina, koje u mnogim europskim zemljama i dalje predstavljaju važan izvor proračunskih prihoda.
Promjene na europskom tržištu važne su i za Bosnu i Hercegovinu, koja postupno usklađuje regulativu i trošarinsku politiku s europskim standardima. Kako se navike potrošača budu mijenjale, isti će se trendovi prije ili kasnije odraziti i na domaće tržište.
Ne nestaje nikotin, nego se mijenja tržište
Najnoviji Eurostatovi podaci pokazuju da pušenje u Europi postupno pada te da se smanjuje broj svakodnevnih korisnika duhana. To je važan javnozdravstveni trend, ali i signal da se jedna od najvećih svjetskih potrošačkih industrija nalazi usred duboke transformacije.
Pad pušenja ne znači i pad potražnje za nikotinom. Umjesto nestanka tržišta, mijenja se struktura proizvoda koje potrošači biraju.
Klasične cigarete više nisu jedini proizvod oko kojeg se vodi tržišna utakmica. Sve važniju ulogu preuzimaju alternativni nikotinski proizvodi, a upravo će brzina kojom se kompanije, regulatori i potrošači prilagode toj promjeni odrediti kako će izgledati tržište u godinama koje dolaze.
