Globalni stres među zaposlenicima dosegnuo je rekordne razine, umjetna inteligencija ubrzava poslovne promjene, a neizvjesnost postaje novo normalno. Tek što usvojite jedan način rada, stiže novi AI alat. Poslovna strategija prilagodi se tržištu, a nekoliko mjeseci kasnije okolnosti se ponovno promijene. U takvom okruženju iskustvo i tehničke vještine više nisu dovoljni. Sve veću vrijednost ima sposobnost da ostanemo pribrani i donosimo kvalitetne odluke kada nema jasnog odgovora.
Promjena više nije iznimka. Postala je svakodnevni dio poslovanja.
Istodobno raste i pritisak na ljude. Prema Gallupovu izvješću State of the Global Workplace 2026., čak 44 posto zaposlenih u svijetu kaže da svakodnevno doživljava značajan stres. Drugo Gallupovo istraživanje, State of the World’s Emotional Health 2025., pokazuje da su razine stresa, zabrinutosti i tuge dosegnule najvišu razinu u više od deset godina.
Prvo pitanje više nije kako ukloniti stres. Pravo je pitanje kako donositi dobre odluke kada je neizvjesnost postala trajno stanje.
Više ne živimo između dvije krize
Nekada smo vjerovali da svaka poslovna kriza ima kraj. Nakon recesije dolazio je oporavak, nakon velikih poremećaja stabilizacija. Danas taj obrazac više ne vrijedi.
Kompanije istodobno uvode umjetnu inteligenciju, prilagođavaju se novim regulatornim pravilima, mijenjaju poslovne modele i odgovaraju na drukčija očekivanja kupaca i zaposlenika. Neizvjesnost više nije iznimka. Postala je trajno poslovno okruženje.
Upravo zato raste važnost emocionalne otpornosti.
Ne zato što uklanja stres ili sprječava probleme, nego zato što ljudima pomaže zadržati jasnoću razmišljanja, kvalitetnu prosudbu i sposobnost prilagodbe upravo onda kada su najpotrebnije.
AI povećava vrijednost ljudskih sposobnosti
Mnogi su očekivali da će razvoj umjetne inteligencije najveću prednost dati tehničkim znanjima. Događa se upravo suprotno.
Kako algoritmi preuzimaju sve više rutinskih zadataka, raste vrijednost onoga što tehnologija još ne može zamijeniti – prosudbe, empatije, kritičkog razmišljanja i upravljanja vlastitim emocijama.
To potvrđuje i Deloitte, koji među obilježjima visokoučinkovitih timova sve češće ističe prilagodljivost, emocionalnu inteligencijuEmocionalna inteligencija (EI ili EQ za "emocionalni kvocije..., otpornost i kvalitetnu suradnju. Svjetski gospodarski forum (WEF) također navodi otpornost, fleksibilnost i agilnost među kompetencijama čija će važnost najbrže rasti u godinama koje dolaze.
Sličnu poruku šalje i McKinsey Health Institute kroz koncept brain capital. U svijetu u kojem tehnologija preuzima sve više tehničkih zadataka, najveća konkurentska prednost postaju ljudi koji mogu brzo učiti, prilagođavati se promjenama i donositi kvalitetne odluke unatoč neizvjesnosti.
Emocionalna otpornost zato više nije samo poželjna osobina. Postaje poslovna kompetencija koja izravno utječe na kvalitetu odluka, produktivnost i sposobnost organizacija da se prilagode promjenama.
Zašto pribranost postaje važnija od sigurnih odgovora
Godinama su se emocionalna otpornost i upravljanje emocijama svrstavali među takozvane “meke vještine”. Smatralo se da o uspjehu prije svega odlučuju stručnost, iskustvo i tehničko znanje, dok su prilagodljivost i emocionalna inteligencija bili tek poželjan dodatak.
Takav pogled danas se ubrzano mijenja.
Istraživačica i autorica Brené Brown, jedna od vodećih svjetskih stručnjakinja za liderstvo, ističe da su samosvijest, upravljanje emocijama i strateško razmišljanje među najvažnijim sposobnostima suvremenih lidera. Kako kaže, te se kompetencije često nazivaju “mekim vještinama”, iako su upravo one među najzahtjevnijima za razvoj.
Današnji lideri nemaju manjak informacija. Imaju ih više nego ikad. Puno je teže ostati dovoljno pribran da među njima prepoznaju ono što je doista važno.
Upravo zato emocionalna otpornost ne određuje koliko ćemo izdržati pod pritiskom. Ona određuje kakve ćemo odluke donositi dok smo pod pritiskom.
Kada nitko nema sve odgovore
Gotovo svaki menadžer prije ili kasnije nađe se u sličnoj situaciji. Kompanija uvodi umjetnu inteligenciju, dio poslova mijenja se brže nego što se očekivalo, a zaposlenici traže odgovore koje ni vodstvo još nema.
U takvim okolnostima nije presudno imati spremno rješenje za svaki problem.
Važnije je priznati ono što još ne znamo, saslušati tim, procijeniti činjenice i donijeti najbolju moguću odluku u tom trenutku.
To je razlika između reagiranja iz straha i vođenja kroz promjene.
Paradoks je jednostavan. Tehnologija nam štedi vrijeme, ali povećava broj odluka koje moramo donijeti. Što su promjene brže, to je važnija sposobnost da ostanemo smireni i zadržimo jasnoću razmišljanja.
Upravo zato emocionalna otpornost nije pitanje karaktera niti urođenog talenta. Riječ je o vještini koja se razvija iskustvom, učenjem i načinom na koji pristupamo izazovima.
Buduća konkurentska prednost neće biti samo znanje
Stručnost ostaje temelj uspjeha. No bez sposobnosti prilagodbe njezina vrijednost sve kraće traje.
Alati temeljeni na umjetnoj inteligenciji mogu analizirati goleme količine podataka, napisati izvještaj ili predložiti nekoliko mogućih rješenja u svega nekoliko sekundi. Ono što još uvijek ne mogu jest procijeniti kako će određena odluka utjecati na ljude, izgraditi povjerenje unutar tima ili ostati smireni kada plan više ne funkcionira.
Zato kompanije sve više traže zaposlenike koji uz stručnost pokazuju prilagodljivost, sposobnost učenja i kvalitetno prosuđivanje u neizvjesnim situacijama.
Tehnička znanja ostat će temelj mnogih zanimanja, ali njihova će vrijednost sve više ovisiti o ljudskim sposobnostima koje ih nadopunjuju.
Poslovna vrijednost koja će samo rasti
Životopis će i dalje pokazivati gdje smo radili i što znamo. No sve će važnije biti kako reagiramo kada se okolnosti promijene preko noći.
Možemo li učiti dovoljno brzo?
Možemo li ostati pribrani kada nema jasnog odgovora?
Možemo li pomoći drugima da kroz promjene prođu s više sigurnosti?
Umjetna inteligencija nastavit će mijenjati način rada, procese i zanimanja. No što tehnologija bude naprednija, to će više vrijediti ono što ostaje izrazito ljudsko – sposobnost da ostanemo smireni, jasno razmišljamo i donesemo dobru odluku kada je najteže.
Zato emocionalna otpornost više nije samo osobna kvaliteta.
Postaje jedna od najvažnijih poslovnih vrijednosti.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
