Kada Michael Burry upozori da bi se na Wall Streetu mogao dogoditi veliki pad, tržište sluša.
Ne zato što uvijek bude u pravu.
Nego zato što je bio jedan od rijetkih investitora koji je godinama prije financijske krize prepoznao koliko je američko tržište nekretnina postalo opasno. Njegova oklada protiv hipotekarnog tržišta donijela mu je stotine milijuna dolara zarade, a kasnije je postala jedan od središnjih motiva filma The Big Short.
Ovoga puta njegova meta nisu hipoteke nego umjetna inteligencija, proizvođači čipova i rekordno visoke valuacije američkih dionica.
Dok S&P 500 ruši nove rekorde, Michael Burry upozorava da bi tržište moglo biti blizu vrhunca te da ne isključuje scenarij sličan burzovnom slomu iz 1987. godine.
Ne tvrdi da će se povijest ponoviti na isti način. Njegova je poruka drugačija. Što tržište dulje raste, to ulagači postaju uvjereniji da će rast trajati. Upravo tada rizik često postaje najveći.
Zašto upravo 1987. godina?
Kada se govori o velikim burzovnim krizama, većina prvo pomisli na 2008. godinu.
Burry, međutim, upozorava na sasvim drugo razdoblje.
Na Crni ponedjeljak, 19. listopada 1987., kada je indeks Dow Jones u jednom danu izgubio više od 22 posto vrijednosti. Bio je to najveći jednodnevni pad u povijesti američkog tržišta dionica.
Za razliku od financijske krize 2008., tada problem nisu bile banke ni recesijaRecesija (engl. recession) predstavlja povremena usporavanja....
Velik dio rasprodaje potaknuli su automatski modeli trgovanja koji su pri padu cijena počeli masovno prodavati dionice, dodatno ubrzavajući paniku.
Burry smatra da je današnje tržište ponovno postalo osjetljivo na slične mehanizme.
Ne zbog istih uzroka, nego zbog iste psihologije.
Visoke valuacije, niska volatilnost i golemi priljev kapitala mogu stvoriti dojam da je tržište sigurnije nego što doista jest.
U središtu analize Michaela Burryja nalazi se umjetna inteligencija
Središnje mjesto u Burryjevoj analizi zauzima umjetna inteligencija.
Ne zato što smatra da AI neće promijeniti gospodarstvo.
Naprotiv.
Njegova je teza da tržište možda precjenjuje brzinu kojom će se golema ulaganja pretvoriti u zaradu.
Posljednjih godinu dana najveće svjetske tehnološke kompanije ulažu stotine milijardi dolara u podatkovne centre, AI čipove i računalnu infrastrukturu.
Microsoft, Amazon, Alphabet i Meta nastavljaju povećavati kapitalna ulaganja, dok proizvođači čipova poput Nvidije bilježe rekordne prihode zahvaljujući toj potražnji.
Burry upozorava da tržište gotovo podrazumijeva kako će sva ta ulaganja ostvariti očekivani povrat.
A upravo tu vidi najveći rizik.
Ako se pokaže da dio investicija neće donositi očekivanu dobit ili da će se povrat ostvarivati sporije nego što ulagači očekuju, tržište bi moglo vrlo brzo promijeniti raspoloženje.
Njegove oklade govore više od njegovih riječi
Burry nije ostao samo na upozorenjima.
Njegov fond Scion Asset Management otvorio je niz pozicija koje računaju na pad pojedinih dionica i sektora.
Među njima su Nvidia, Micron, Tesla, Palantir, Applied Materials i Caterpillar.
Posebnu pozornost privlači njegova pozicija protiv iShares Semiconductor ETF-a (SOXX), fonda koji prati najveće svjetske proizvođače poluvodiča.
Zajedničko obilježje većine tih ulaganja jest da su snažno povezani s AI infrastrukturom ili očekivanjima budućeg rasta.
Time Burry zapravo poručuje da problem ne vidi u jednoj kompaniji nego u valuacijama cijelog tržišnog segmenta.
Ali postoji razlog za oprez
Reputacija Michaela Burryja proizlazi iz jedne od najslavnijih investicijskih oklada u modernoj financijskoj povijesti.
To, međutim, ne znači da je svaka njegova prognoza bila točna.
Posljednjih godina više je puta upozoravao na skori veliki pad američkog tržišta koji se nije dogodio.
Wall Street je u međuvremenu nastavio rasti, a tehnološke kompanije ostvarile su rekordne prinose.
Upravo zato investitori njegova upozorenja danas promatraju s više opreza nego prije desetak godina.
Nitko više ne sumnja u njegovu sposobnost prepoznavanja rizika.
Ali sve više njih postavlja pitanje može li jednako uspješno procijeniti i trenutak kada će se taj rizik doista materijalizirati.
Što njegovo upozorenje znači za investitore?
Najveća vrijednost Burryjevih upozorenja možda nije u tome što pokušava pogoditi datum sljedeće korekcije.
Mnogo je važnije na što upozorava.
Kada tržište mjesecima ruši rekorde, raste i uvjerenje da će se taj trend nastaviti.
U takvom okruženju ulagači često manje pažnje posvećuju valuacijama, a više propuštenim prilikama za zaradu.
Povijest pokazuje da upravo tada tržište postaje najosjetljivije na razočaranja.
Ne mora biti dovoljan veliki gospodarski šok.
Ponekad je dovoljno da rezultati kompanija budu samo malo slabiji od očekivanja ili da rast ulaganja u novu tehnologiju počne usporavati.
Hoće li ovaj put biti u pravu?
Na to pitanje danas nitko nema odgovor.
Moguće je da će američko tržište nastaviti rasti još mjesecima ili čak godinama.
Jednako je moguće da će se dio Burryjevih upozorenja pokazati opravdanima.
No njegova poruka nije da će se 1987. ili 2008. ponoviti u istom obliku.
Poruka je da razdoblja najvećeg optimizma često stvaraju najveću ranjivost.
Zato se njegova upozorenja i dalje pažljivo prate.
Ne zato što Michael Burry može predvidjeti budućnost, nego zato što njegova upozorenja podsjećaju na nešto što tržišta lako zaboravljaju.
Najveći rizici najčešće se stvaraju upravo onda kada većina ulagača vjeruje da ih više nema.
