Umjetna inteligencija više nije samo utrka za najbolje čipove i modele. Treba podatkovne centre, elektrane, mreže, bakar i milijarde dolara kapitala. Bank of America želi biti jedna od banaka koje će taj novi infrastrukturni val financirati i pokreće inicijativu vrijednu 250 milijardi dolara.
Godinama se priča o umjetnoj inteligenciji uglavnom vrtjela oko jedne stvari.
Čipova.
Tko ih proizvodi, tko ih može nabaviti i tko ima dovoljno računalne snage da trenira najveće modele.
Ali što AI postaje veći posao, to je jasnije da čip predstavlja samo početak.
Netko mora izgraditi podatkovni centar u koji će biti smješten. Dovesti struju. Ojačati elektroenergetsku mrežu. Osigurati hlađenje. Nabaviti bakar i druge sirovine. Izgraditi plinovode, skladišta energije i transportnu infrastrukturu.
A netko sve to mora i financirati.
Tu sada ulazi Bank of America.
Plan vrijedan 250 milijardi dolara
Kako izvještava Reuters, Bank of America pokreće Critical Infrastructure Finance Initiative, kroz koju planira mobilizirati 250 milijardi dolara za američke infrastrukturne projekte do srpnja 2027. godine. Program će trajati 18 mjeseci, a obuhvaća kreditiranje, ulaganja, financiranje preko tržišta kapitala i savjetodavne usluge.
Važno je zato razumjeti što brojka od 250 milijardi dolara zapravo znači.
Banka neće jednostavno potrošiti 250 milijardi dolara vlastitog novca.
Želi organizirati, osiguravati i usmjeravati kapital prema projektima koje smatra ključnima za američku infrastrukturu.
A popis pokazuje koliko se značenje riječi infrastruktura promijenilo.
Uz transport, električnu energiju i prirodni plin, u fokusu su podatkovni centri, računalna infrastruktura, poluvodiči, kritični minerali, energetske mreže i skladištenje energije.
To više nije samo priča o cestama i mostovima.
To je infrastruktura digitalne ekonomije.
AI postaje energetski posao
Zašto banke u tome vide toliko veliko tržište najbolje pokazuje ono što se događa s podatkovnim centrima.
AI zahtijeva goleme količine računalne snage.
Računalna snaga zahtijeva električnu energiju.
A postojeće mreže nisu projektirane za brzinu kojom tehnološke kompanije danas žele graditi nove kapacitete.
Analiza Bank of America Institutea pokazuje da potrošnja električne energije GPU poslužitelja raste približno 30 posto godišnje.
Istodobno, svaki dodatni megavat kapaciteta podatkovnog centra zahtijeva približno 60 do 75 tona metala.
To uključuje bakar, čelik, aluminij i druge materijale potrebne za zgrade, električne instalacije, transformatore, rashladne sustave i samu računalnu infrastrukturu.
Zato se AI investicijski val širi daleko izvan tehnološkog sektora.
Odjednom su dio AI priče elektroenergetske kompanije, rudnici, proizvođači transformatora, građevinske kompanije i banke.
Čipovi su bili samo prvi dio računa
Najveće tehnološke kompanije već troše desetke milijardi dolara godišnje na AI infrastrukturu.
Ali kako projekti postaju sve veći, mijenja se i način njihova financiranja.
Kompanije mogu dio investicija platiti iz vlastitog novčanog toka. Mogu izdavati obvezniceObveznica (engl. bond), ili zadužnica (obligacija), dužni.... Mogu koristiti privatni kapital.
No potrebe rastu toliko brzo da se prostor za banke širi.
Međunarodni monetarni fond upozorio je ove godine da bi razmjeri ulaganja u podatkovne centre mogli zahtijevati financiranje koje nadilazi mogućnosti tehnoloških kompanija da sve pokriju vlastitim novčanim tokovima i klasičnim korporativnim dugom.
Komercijalne banke zato bi trebale ostati važna poveznica između financiranja gradnje i dugoročnog kapitala.
Tu Bank of America vidi priliku.
Ako će sljedeća faza AI-ja zahtijevati stotine milijardi dolara nove fizičke infrastrukture, netko će morati strukturirati kredite, izdavati obveznice, povezivati investitore s projektima i upravljati rizikom.
Wall Street želi biti taj netko.
Bank of America nije sama
Najveća američka banka po imovini, JPMorgan Chase, već je krenula s vlastitom velikom inicijativom.
Kompanija je najavila desetogodišnji plan kojim želi olakšati, financirati i ulagati 1,5 bilijuna dolara u industrije koje smatra ključnima za američku ekonomsku sigurnost.
Fokus uključuje obranu, energiju, kritične minerale, naprednu proizvodnju, umjetnu inteligenciju i kvantno računalstvo.
Morgan Stanley također je postavio cilj mobiliziranja 1,5 bilijuna dolara kapitala do 2035. godine kroz područja povezana s energetikom, infrastrukturom i tehnološkom transformacijom.
Bank of America sada ulazi u isti veliki investicijski ciklus.
Razlikuju se iznosi, rokovi i struktura programa, ali smjer je sličan.
Najveće banke žele zauzeti poziciju između golemih potreba za infrastrukturom i kapitala koji ih može financirati.
Ali milijarde nose i novi rizik
AI infrastrukturni boom izgleda kao velika prilika.
Nije bez rizika.
Podatkovni centar vrijedi onoliko koliko vrijedi njegova buduća potražnja za računalnom snagom.
Ako se rast AI-ja uspori, tehnološke kompanije smanje kapitalna ulaganja ili nova generacija čipova znatno poveća energetsku učinkovitost, dio današnjih projekcija može izgledati potpuno drukčije.
Postoji i mnogo konkretniji problem.
Struja.
MMF upozorava da u pojedinim područjima priključivanje novih podatkovnih centara na elektroenergetsku mrežu može trajati od dvije do sedam godina.
Projekt može imati investitora, zemljište i kupca, a ipak godinama čekati dovoljno električne energije.
Tu su i rizici koncentracije. Veliki podatkovni centri često ovise o malom broju tehnoloških kompanija koje potpisuju dugoročne ugovore o zakupu.
Ako se njihove potrebe promijene, mijenja se i vrijednost infrastrukture izgrađene oko njih.
Banke zato ne financiraju samo rast AI-ja. Preuzimaju i dio rizika te oklade.
Sljedeća AI utrka vodi preko Wall Streeta
Prva velika AI utrka odvijala se u laboratorijima i tvornicama poluvodiča.
Nvidia je postala simbol tog razdoblja jer je kontrolirala resurs koji su svi trebali – napredne AI procesore.
Sljedeća faza bit će fizički mnogo veća.
Trebat će elektrane, dalekovode, transformatore, podatkovne centre, sustave hlađenja, čelik, bakar, zemljište i vodu.
I trebat će kapital.
Zato je Bank of Americinih 250 milijardi dolara zanimljivije promatrati kao signal nego samo kao veliku brojku.
AI se iz tehnološke revolucije pretvara u jedan od najvećih infrastrukturnih investicijskih ciklusa današnjice.
U prvoj fazi najveći pobjednici bili su oni koji su prodavali čipove.
U sljedećoj bi to mogli biti oni koji proizvode struju, grade infrastrukturu – i oni koji sve to financiraju.
