Francuske desetogodišnje državne obveznice u ponedjeljak, 19. listopada, dosegnule su prinos od približno 4,9 posto, dok je razlika prema njemačkim obveznicamaObveznica (engl. bond), ili zadužnica (obligacija), dužni... porasla na oko 146 baznih bodova. Tržišna reakcija uslijedila je nakon vikenda obilježenog nasilnim prosvjedima, u trenutku kada francuska vlada pokušava osigurati političku potporu proračunu za 2027. godinu. Za državu koja iduće godine mora osigurati gotovo 340 milijardi eura financiranja, posebno je važno koliko će se dugo zadržati povišeni prinosiPrinos (engl. Yield) se odnosi na zaradu ostvarenu na ulagan....
Prema Reutersu, prinos na francuske desetogodišnje obveznice tijekom trgovanja porastao je za 13 baznih bodova, a na usporedive njemačke obveznice za četiri bazna boda. Francuski prinos početkom listopada već je dosegnuo 4,99 posto, najvišu razinu od 2002. godine.
Razlika prinosa prema njemačkim obveznicama, koje služe kao referentna vrijednost za eurozonu, početkom listopada približila se 160 baznih bodova. Njezino ponovno povećanje pokazuje da ulagači i dalje zahtijevaju znatno veću naknadu za držanje francuskog državnog duga.
Politička kriza otežava provedbu proračuna
Prosvjedi zbog visokih životnih troškova i nezadovoljstva javnim uslugama tijekom vikenda prerasli su u nasilne sukobe i pljačke trgovina. Francuska središnja vlast zatražila je od dijela lokalnih vlasti uvođenje policijskog sata, a premijer Sébastien Lecornu nije isključio mogućnost proglašenja izvanrednog stanja, izvijestio je Reuters.
Za financijska tržišta posebno je osjetljivo pitanje može li vlada u takvim okolnostima osigurati parlamentarnu potporu planiranom smanjenju deficita. Prema prijedlogu proračuna za 2027., Francuska namjerava smanjiti deficit s procijenjenih 5,4 posto BDP-a u 2026. na pet posto u idućoj godini. Istodobno bi javni dug trebao porasti sa 119,3 na 121,7 posto BDP-a.
Francusko Visoko vijeće za javne financije (HCFP) u mišljenju od 25. rujna upozorilo je da predviđeno smanjenje deficita neće zaustaviti rast javnog duga. Prema njegovoj ocjeni, deficit je gotovo u cijelosti strukturne prirode, a planirano fiskalno prilagođavanje nedovoljno je za stabilizaciju javnih financija.
HCFP pritom upozorava i na neizvjesnost oko samog usvajanja proračuna. Vlada procjenjuje da bi bez novih proračunskih mjera deficit u 2027. mogao iznositi približno 6,5 posto BDP-a. Za ostvarenje cilja od pet posto predviđa mjere ukupnog učinka od 43 milijarde eura u odnosu na scenarij bez novih mjera.
Ta razlika pokazuje koliko je proračun osjetljiv na političke odluke. Ako dio planiranih mjera ne bude usvojen, vlada će morati pronaći zamjenske uštede ili prihode, prihvatiti veći deficit ili izmijeniti druge proračunske pretpostavke.
Francuska 2027. mora osigurati gotovo 340 milijardi eura
Prema službenom priopćenju Agence France Trésor od 29. rujna, ukupne potrebe financiranja francuske države za 2027. procijenjene su na 339,7 milijardi eura. To je 28 milijardi više nego u revidiranom planu za 2026. godinu.
Povećanje uglavnom proizlazi iz dospijeća ranije izdanih obveznica. Samo otplate srednjoročnih i dugoročnih vrijednosnih papira povećavaju potrebe financiranja za 19,4 milijarde eura.
Iznos od 339,7 milijardi eura ne predstavlja povećanje javnog duga jer znatan dio novca služi za otplatu postojećih obveza. Međutim, kada država dospjele obveznice zamjenjuje novima, uvjeti na tržištu određuju cijenu tog refinanciranja.
Ako se nove obveznice izdaju uz više prinose od onih koje dospijevaju, trošak financiranja postupno raste. Pritom se više kamate mogu odražavati na proračun tijekom više godina, ovisno o dospijeću i uvjetima novih izdanja.
Francuska državna riznica predviđa da će proračunski trošak državnog duga porasti sa 62,6 milijardi eura u 2026. na 72,9 milijardi eura u 2027. godini. To je povećanje od 10,3 milijarde eura, odnosno približno 16,5 posto.
Riječ je o službenoj proračunskoj projekciji, a ne o procjeni posljedica listopadskih prosvjeda. Rast troška kamataKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ... bio je predviđen i prije najnovijeg pogoršanja tržišnih uvjeta.
Francuska i dalje uspješno prodaje obveznice, ali uz višu cijenu
Podaci državne riznice pokazuju da je prosječni ponderirani prinos na srednjoročne i dugoročne obveznice izdane tijekom prvih devet mjeseci 2026. iznosio 3,55 posto, u usporedbi s 3,14 posto tijekom 2025. godine.
Razlika od 41 baznog boda potvrđuje da je Francuska već prije listopadskih nemira plaćala više za nova izdanja državnog duga.
Unatoč rastu troškova, potražnja za francuskim vrijednosnim papirima ostala je snažna. Do kraja rujna država je realizirala 85 posto godišnjeg programa srednjoročnih i dugoročnih izdanja, a potražnja na aukcijama bila je približno dva i pol puta veća od ponuđenog iznosa.
Dodatnu potvrdu pristupa tržištu donijela je aukcija održana upravo 19. listopada, na dan pojačanog pada cijena francuskih obveznica.
Prema službenim rezultatima Agence France Trésor, Francuska je toga dana prodala 7,245 milijardi eura kratkoročnih državnih vrijednosnih papira s dospijećima od približno tri do dvanaest mjeseci. Potražnja je, ovisno o izdanju, bila između 2,16 i 2,51 puta veća od prodanog iznosa.
Ta aukcija pokazuje da je država i tijekom tržišnih napetosti uspjela prikupiti planirana sredstva na kratkoročnom tržištu. Ipak, njezini rezultati ne dokazuju da bi dugoročne obveznice mogla prodavati pod jednako povoljnim uvjetima.
Za francuske javne financije zato je važnije trajanje razdoblja visokih prinosa nego njihovo kretanje tijekom jednog dana. Što se veći dio dospjelog duga refinancira uz više kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji..., to će veći dio budućih proračunskih sredstava odlaziti na servisiranje obveza.
Pritisak na francuske banke i europsko tržište obveznica
Rast francuskih prinosa u ponedjeljak pratio je pad bankarskih dionica. Prema Reutersu, dionice BNP Paribasa i Société Générale tijekom trgovanja gubile su približno tri posto vrijednosti, dok je indeks CAC 40 padao oko 1,5 posto.
Rast prinosa smanjuje tržišnu vrijednost ranije izdanih obveznica s fiksnim kuponima, što može utjecati na vrednovanje dijela bankarskih portfelja. Međutim, pad cijena dionica ne dokazuje da su banke ostvarile konkretne gubitke na svojim ulaganjima u francuski državni dug.
Pritisak je bio vidljiv i na talijanskom tržištu. Prinos na desetogodišnje talijanske obveznice porastao je za 11 baznih bodova, na približno 4,58 posto. Dio tržišnih kretanja može se povezati sa zabrinutošću zbog fiskalnih i političkih rizika u eurozoni, ali nije moguće utvrditi koliki je dio talijanskog rasta prinosa neposredno posljedica francuskih događaja.
Moody’sova odluka sljedeći je test za francuski dug
Sljedeća procjena francuskog kreditnog rejtinga agencije Moody’s zakazana je za petak, 23. listopada, prema službenom kalendaru Agence France Trésor. Francuska trenutačno ima ocjenu Aa3, uz negativne izglede.
Moguće snižavanje rejtinga moglo bi dodatno povećati pozornost ulagača prema francuskim javnim financijama. Njegov učinak na prinose ipak nije unaprijed određen jer tržište dio očekivanih promjena može uračunati u cijene obveznica prije same odluke.
Za francusku vladu sljedeći je izazov proračun za 2027. HCFP procjenjuje da bi bez novih mjera deficit mogao dosegnuti 6,5 posto BDP-a, dok vladin cilj iznosi pet posto. U trenutku kada država sve skuplje refinancira dug, politička potpora tim mjerama postaje važna i za budući trošak zaduživanja.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
