Početkom rata u Ukrajini došlo je do rasta cijena energenata. Trend poskupjenja se proširio na sve sektore diljem Europe. Posljednji problem koji brine je konstantan rast cijene hrane. Spomenuti trendovi brinu političke vođe jer životni standard se konstantno opada.
U međuvremenu su se cijene energenata stabilizirale. Cijene nafte se smanjuju, a cijene plina su tijekom veljače na najnižem nivou u gotovo 18 mjeseci. Cijene hrane u Europskoj uniji su tijekom siječnja u prosjeku porasle za 18,4 posto u usporedbi s prethodnom godinom. S najvećim problemom se suočila Mađarska. Suočeni su s poskupljenjem cijena prehrane za nevjerojatnih 48 posto. U Litvu je hrana poskupljela 32 posto, a Slovačkoj 29 posto. Najmanji rast cijena hrane zabilježen je u Švicarskoj, za samo 6 posto.
“Kada je riječ o cijenama energenata u odnosu na cijene prehrambenih proizvoda, imamo efekt “spore” reakcije, koji se mora svakako uzeti u obzir. Efekat pada cijena energenata se mora reflektirati na niže cijene troškova proizvodnje hrane. Tada možemo očekivati efekat na cijene hrane.”, pojašnjava Rick De Oliveira, energetski analitičar iz TELF AG.
Ukrajinski rat diktira cijene hrane
Uticaj krize troškova života najozbiljnija je prijetnja globalnoj zajednici, zaključeno je na Svetskom ekonomskom forumu održanom početkom godine. Rastom cijena hrane povećavaju se nesigurnost i socijalne napetosti. Opterećuju se budžeti vlada koje se bore sa sve većim računima za uvoz prehrambenih proizvoda i smanjenim kapacitetom za financiranje dodatne socijalne zaštite najugroženijima. Problem je produbio rat u Ukrajini. Ruska invazija dovela je do rekordnog skoka cijena žitarica i drugih namirnica. Skuplji životni troškovi su doveli do nemira. U mnogim europskim gradovima su organizirani ulični protesti i štrajkovi. Zanimljivo je da siu i vlade bogatih država, poput Ujedinjenog Kraljevstva, suočeni s nemirima, gdje se radnici javnog sektora spore s vladom oko plaća i uvjeta rada.
