Mnoge europske kompanije u posljednje vrijeme užurbano napuštaju Rusiju. Radi se o novom valu okretanja leđa Rusiji. Posebno je zanimljiva situacija u automobilskoj industriji. Nokian Tyres iz Finske, Njemački Continental, TotalEnergies i Leroy Merlin iz Francuske, Švedska Ikea, Smurfit Kappа iz Irske. Swarovski iz Austrije. Sve te kompanije su se tijekom samo jednog mjeseca, naime ožujka 2023., djelomično ili kompletno napuštaju Rusiju, ili su najavile povlačenje s ruskog tržišta, piše Deutche Welle.
Na listi bi se trebao naći i Volkswagen. Najveći europski proizvođač automobila je sredinom ožujka bio jako blizu odluke da zatvori, odnosno proda svoj proizvodni pogon u Kalugi. Ipak, ruski je sud „zamrznuo“ VW-ovu imovinu u toj zemlji. Henkel, njemački koncern je najavio da do kraja prvog kvartala ove godine namjerava prodati jedanaest svojih tvornica u Rusiji.
To daje naslutiti da se radi o novom velikom valu odlaska zapadnih kompanija iz Rusije. Prvi i najveći val se dogodio koncem veljače i početkom ožujka 2022. Nakon napada Rusije na Ukrajinu brojne inozemne tvrtke su tada zamrznule poslovanje na ruskom tržištu. Zatvorile su svoje podružnice, zaustavile proizvodnju, obustavile investicije i izvoz u Rusiju. Počele promatrati kako će se stvari dalje razvijati.
Europljani predaju kapacite lokalnim kompanijama
Ali ne tako mali broj firmi već tada je, prije godinu dana, odlučio što prije napustiti Rusiju i jednostavno otpisati gubitke. Na primjer britanski koncern BP, američki McDonalds, njemački Daimler Truck i Obi te francuski Renault. Francuzi su u svibnju predbacili svoj većinski vlasnički udio u Avtovazu (proizvođač Lade) ruskom automobilskom istraživačkom institutu NAMI, a tvornicu u Moskvi doslovno predali gradskim vlastima.
U listopadu su se iz Rusije povukli i neki drugi proizvođači automobila. Njemački koncern Mercedes-Benz, američki Ford Corporation i japanski Nissan – koji je, uzgred, svoj pogon i istraživački centar u Sankt Peterburgu također besplatno predao NAMI-ju, navodi Deutche Welle.
Kao „kupci“ odnosno „primatelji“ zapadne aktiveU Bilanci stanja poduzeća, aktiva (eng. assets) predstavlja... često su na scenu stupali članovi lokalnog menadžmenta. Ljudi koji dobro poznaju proizvodne pogone na licu mjesta. U većini slučajeva ne posjeduju dovoljno kapitala i znanja da bi isplatili zapadne prodavače, odnosno nastavili tehnološki razvijati novostečene tvornice.
Ovaj novi, aktualni val povlačenja zapadnih tvrtki opet posebno teško pogađa rusku automobilsku industriju, prije svega njezin (prije rata u Ukrajini) najuspješniji klaster – u Kalugi, jugozapadno od Moskve, odnosno na širem području St. Peterburga.
Rusiji odgovara povlačenje zapadnih kompanija
Neki zapadni investitori pronalaze mogućnost da za svoju imovinu u Rusiji dobiju barem nešto novca. Neki drugi su praktički svoju aktivu morali predati besplatno lokalnim akterima. To je jedini način kako bi mogli na „čist“ način napustiti Rusiju, bez straha od mogućih tužbi. U nekim slučajevima ostavljena je otvorenom i mogućnost povratka tvrtke u Rusiju, ili povratka barem jednog dijela imovine.
Zašto Kremlj (odnosno osobno Vladimir Putin, kako se nagađa) to dozvoljava firmama iz “neprijateljskih država” na Zapadu, zašto im odobrava prodaju lokalnim, dakle ruskim poduzećima? I zašto baš sad, godinu dana nakon početka agresije na Ukrajinu, odjednom naglo raste broj izdanih dozvola? Je li to slučajnost ili – trend?
U prilog tezi o slučajnosti ide argument da se te poslove priprema već odavno. Toyota je primjerice već u rujnu prošle godine objavila kraj svog pogona u St. Peterburgu. A ponekad proces prodaje zna potrajati i do godinu dana – to dokazuje i primjer švedske kompanije Ikea. Šveđani su svoje tvornice i dućane zatvorili kratko nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, ali posljednju od svoje tri ruske tvornice su novom vlasniku predali tek prije nekoliko dana.
