Nakon usporavanja u 2023., očekuje se umjereno ubrzanje ekonomskog rasta na zapadnom Balkanu u 2024. I to na 3%. U uvjetima daljnjeg oporavka u glavnom trgovinskom partneru regije Europskoj uniji. Dok bi niža inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... trebala doprinijeti rastu raspoloživog dohotka i pružiti podršku potrošnji. Navedeno je to u novom Redovnom ekonomskom izvješću Svjetske banke.
Istaknuto je da će tempo rasta koji će regija zabilježiti u 2024. biti brži nego u 2023. godini. Ali stopa rasta može biti niža za 0,1% od one koju je Svjetska banka prognozirala u prethodnom, travanjskom izdanju ovog izvješća. Projekcija rasta za 2025. ostala je nepromijenjena i iznosi 3,5%.
Između zemalja ipak postoje razlike u brzini oporavka i povratka na nivoe ostvarivane prije pandemije. Rast je u Crnoj Gori i Albaniji u 2023. bio snažniji od očekivanog. Čemu je između ostalog doprinijela uspješna turistička sezona. A u 2024. se može djelimično usporiti. Prema projekcijama, rast će se u 2024. ubrzati u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini, kao i na Kosovu, pod uticajem povećanja potrošnje i investicija.
Rast zabilježen usprkos šokovima
Direktorica Svjetske banke za zapadni Balkan Xiaoqing Yu izjavila je da su, usprkos višestrukim šokovima, zemlje zapadnog Balkana uspjele zabilježiti rast, otvoriti nova radna mjesta i smanjiti stupanj siromaštva. Što ukazuje na snažne osnovne ekonomske pokazatelje ove regije, prenosi BHRT.
Ohrabruje činjenica da zapadni Balkan nastavlja ostvarivati napredak u sustizanju razvijenijih ekonomija Zapadne Europe. Međutim, konvergencija se odvija nejednakom brzinom, što zahtijeva ciljane reforme kako bi se oporavak konsolidirao i prerastao u održivi rast.
Xiaoqing Yu
U izvješću je naglašeno da je, usprkos očekivanjima, tržište rada na zapadnom Balkanu nastavilo jačati u 2023. Prosječna stopa zaposlenosti u regiji dostigla je novu povijesnu najvišu vrijednost od skoro 48%. A od sredine 2022. do sredine 2023. otvoreno je 103.000 novih radnih mjesta.
Napredak je bio najsnažniji u Albaniji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Istovremeno, nedostatak radne snage i dalje je među najznačajnijim problemima koje navode gospodarstvenici na zapadnom Balkanu. Usprkos nedavnim pomacima registriranim u godinama nakon pandemije, učešće u radnoj snazi još uvijek je nisko. Što, uz dubok rodni jaz, otežava daljnje smanjenje siromaštva.
Potcrtano je da regija mora ne samo otkloniti prepreke za veće učešće u radnoj snazi, već i ubrzati ekonomsku konvergenciju s naprednijim ekonomijama Europe, navodi se u izvješću. Osim tih napora, potrebni su i brža zelena tranzicija i veći obujam ulaganja u povećanje otpornosti na elementarne nepogode, između ostalog i u poljoprivredi.
Poljoprivredni sektor
Nataša Rovo, viša ekonomistica Svjetske banke i jedan od autora izvješća, rekla je da je poljoprivreda jedan od sektora na koji najznačajnije utiču suše, skraćivanje godišnjih doba i nepredvidivost obrazaca vremenskih prilika.
Ako zaštite poljoprivredu od prirodnih rizika i učine je otpornijom, ekonomije zapadnog Balkana mogle bi nastaviti povećavati produktivnost poljoprivrede usprkos nepovoljnom utjecaju klimatskih promjena. I da budu u stanju održivo proizvoditi više kvalitetne hrane za domaće potrebe, ali i za izvoz, između ostalog i u EU.
Nataša Rovo
Poručila je da je za to potrebno unaprjeđenje javnih politika i ulaganja kako bi se potaklo što šire usvajanje klimatski pametnih tehnologija i praksi među poljoprivrednicima. Uz podršku snažnijih javnih institucija koje su od presudnog značaja za održivi rast poljoprivrede.
Iako se poljoprivredni sektor u regiji smanjuje, Svjetska banka tvrdi da je i dalje vrlo relevantan. Primjera radi, u ovih šest zemalja u poljoprivredi je zaposleno između 7% i 35% stanovnika.
Ozelenjivanje poljoprivrede stoga nudi priliku za podizanje produktivnosti, konkurentnosti i otpornosti tog sektora. I to putem svrsishodnijeg korištenja dostupnih javnih sredstava, znanja i inovacija, saopćeno je iz Svjetske banke.
