Solarna energija je čist i obnovljiv izvor energije koji može pomoći u smanjenju emisije stakleničkih plinova i borbi protiv klimatskih promjena. Međutim, solarna energija ima i neke ekološke rizike kojima se treba pozabaviti. Posebno kada je u pitanju otpad solarnih panela s isteklim rokom trajanja.
Solarni paneli su napravljeni od različitih materijala, kao što su silicijum, metali, staklo i plastika, koji zahtijevaju energiju i resurse za proizvodnju i transport. Neki od ovih materijala, kao što su kadmijum i olovo, takođe su toksični i mogu predstavljati opasnost po zdravlje i životnu sredinu ako se njima ne rukuje pravilno.
Prosječni rok trajanja solarnih panela je 25-30 godina, tako da se postavlja pitanje što će biti sa panelima kojima će isteći rok trajanja. Prema studiji Međunarodne agencije za obnovljivu energiju (IRENA), globalni otpad od solarnih panela mogao bi dostići 78 miliona tona do 2050. godine. To je ekvivalentno težini oko 15 miliona automobila.
Odlaganje otpadnih solarnih panela na deponijama nije samo rasipno. Ono je i opasno, jer može izbaciti štetne kemikalije u tlo i vodu. Naime, odlaganje solarnih panela ne koristi vrijedne materijale koji se mogu ponovo koristiti ili reciklirati, kao što su srebro, bakar, aluminij i silicij. Recikliranje solarnih panela može smanjiti utjecaj solarne energije na okoliš uštedom energije, vode i korištenja zemljišta. Ali i sprječiti zagađenja i emisije stakleničkih plinova.
Recikliranje – teško i skupo
Međutim, recikliranje solarnih panela nije lako niti jeftino. To zahtijeva specijaliziranu opremu i procese koji mogu odvojiti i oporaviti različite materijale u panelima. Trenutno postoji nekoliko postrojenja za reciklažu koja mogu obrađivati otpad od solarnih panela. Stope recikliranja uveliko variraju u zavisnosti od zemlje i regije. Na primjer, u Europskoj uniji, gdje postoji direktiva koja nalaže prikupljanje i recikliranje solarnih panela, stopa recikliranja je oko 80%. Nasuprot tome, u Sjedinjenim Državama, gdje ne postoji savezna regulativa ili poticaj za recikliranje solarnih panela, procjenjuje se da je stopa recikliranja manja od 10%.
Stoga postoji potreba za više politika i inicijativa koje mogu promovirati i podržati razvoj kružne ekonomije za solarnu energiju. To znači:
- dizajniranje solarnih panela koji su izdržljiviji, efikasniji i reciklirajući
- uspostavljanje šema prikupljanja i povrata za panele na kraju životnog vijeka
- stvaranje standarda i propisa za sigurno i odgovorno odlaganje i reciklažu
- ulaganje u istraživanje i inovacije za poboljšanje tehnologija i procesa reciklaže
- podizanje svijesti i edukacije među potrošačima i stkeholderima o prednostima i izazovima recikliranja solarnih panela
Solarna energija ima veliki potencijal doprinosa održivoj budućnosti. Ali također nosi i određene rizike po životnu sredinu kojima se treba pozabaviti. Usvajanjem kružnog pristupa solarnoj energiji, moglo bi se minimizirati rasipanje panela s isteklim rokom trajanja i maksimizirati vrijednost materijala koje oni sadrže.
Solarni paneli i realnost Bosne i Hercegovine
Strategija za upravljanje otpadom od solarnih panela i uspostava kružne ekonomije u ovom segmentu globalni je izazov i za najveće svjetske ekonomije. U Bosni i Hercegovini se o tome ne govori, a vjerojatno i ne razmišlja (ili bar ne dovoljno).
To naravno ne sprečava prilično neplansko prekrivanje Hercegovine solarnim panelima. Ne samo da nema rasprave o tome kako će se upravljati otpadom za 25 godina, nego se (blago rečeno) ne potiče ni rasprava o tome kakav će utjecaj na okoliš sravnjavanje hercegovačkog krša imati sutra.
Poljane smilja zamijenile su poljane solarnih panela. Neuspješna epizoda sa smiljem završila je tako da su investitori u smilje platili “porez na lakomislenost”. Priča o solarnim panelima ne stane u epizodu, bit će to izgleda (za građane) jako skupa serija s velikim brojem sezona.
Financa.ba
