Financa
Digitalni poslovni portal

Kristina Miklavčić za Financa.ba: poslovnim anđelima ne trebaju reklame

Business Angel Summit je jedinstveni događaj koji okuplja investitore pojedince s ciljem ulaganja i razvoja gospodarstva zemalja Balkana. Takvi se investitori globalno nazivaju poslovnim anđelima. Oni su pojedinci koji ulažu svoj kapital i ekspertizu u rast i razvoj startupa i inovativnih biznisa. Ova podrška može biti ključna za pokretanje novih poslova i stvaranje radnih mjesta.

Jedan od aktivnih poslovnih anđela je Kristina Miklavčić s kojom smo razgovarali o startup sceni u BiH. Kristina je više od 15 godina radila je u velikim međunarodnim korporacijama na visokim menadžerskim pozicijama u INA MOL, AGROKOR (FORTENOVA), SO DIGITAL (NIKE, UBER) i sl.  Danas je već šest godina vlasnica i direktorica uspješne kompanije eXtea d.o.o. Sarajevo, koja se bavi poslovnim, financijskim i IT savjetovanjem.

Možete li naše čitatelje, koji možda nisu upućeni, prije svega upoznati tko je Kristina Miklavčić ?

Jedna vesela gospođa u srednjim godinama, veliki optimista i ‘poslovni anđeo’, ljubitelj sporta, prirode i životinja, koja pokušava da ‘žonglira’ između privatnih i poslovnih obaveza, kao i velika većina zaposlenih ljudi.

Trudim se naći optimum u svemu, te imati vrijeme za sebe, kako bih bila efikasnija na svim poljima i izazovima koje me čekaju; kad otvorim laptop ili kućna vrata.

Ne govorim često o svom iskustvu i obrazovanju, osim kad me baš direktno pitaju ili pronađu na javno dostupnim podacima LinkedIn poslovne mreže. Naime, ne pojavljujem se u plaćenim oglasima, nisam influencerica, nisam ni na debelo plaćenim Cover page stranicama raznih novina i ne kupujem nikakve nagrade.

Ko želi da me nađe, uvijek me nađe, ja sam tu u svom mikro-svijetu prijatelja, porodice i poslovnih partnera.

‘Poslovnim anđelima’ ne trebaju reklame, nikad nisu ni trebale i za mnogih od njih nikad niste čuli i nećete, osim ako ih direktno ne potražite.

Zanimljivo je, a i inspirirajuće da ste se nakon rada u nizu uspješnih kompanija odlučili “uzeti stvari u svoje ruke” i pokrenuti vlastitu kompaniju. Što su bili motivi? Kako je došlo do te odluke ?

Najveći motiv je bio zapravo moj sindrom ‘pregorijevanja’ – burnout u ogromnim korporacijama, s velikom odgovornošću, preobimnim poslovnim aktivnostima i velikim brojem ljudi kojima sam upravljala. Trebalo mi je ravno tri mjeseca nakon otkaza da dođem sebi, da me ne zove niko 24/7 i da ne dobivam na dnevnoj bazi u prosjeku između 50 – 70 e-mailova, od kojih je bar većina iznimno urgentna, gdje treba riješiti sve, sad i odmah.

Kad je počeo da trpi moj privatni život i generalno moja stabilnost kao osobe, sve sam napustila i rodila se ponovo, kako uobičajeno svi kažemo. Kvalitetno sam se odmorila i nastavila dalje ploviti ali u vlastitom aranžmanu, dozirajući umjereno posao i stavljajući ga na sekundarno mjesto.

Kada ste pokrenuli vlastiti posao šta su za vas kao mladu kompaniju bili najveći izazovi?

Najveći izazov je bio kako generisati nove klijente, održati kompaniju stabilnom na kratak i dugi rok, a uz to biti u svakom momentu likvidan i solventan. To je niz paralelnih aktivnosti koje se moraju povlačiti iz dana u dan, a svaka je uzročno – posljedična jedna drugoj.

Kompanija eXtea se danas bavi različitim vidovima konzaltinga. Oko čega vaši klijenti najviše traže pomoć ?

Klijenti najviše traže pomoć oko finasija i poslovnih strategija, kao i razvoja softvera za specifične poslovne aktivnosti koje imaju u BiH i inostranstvu.

Kako ste se odlučili priključiti mreži poslovnih anđela? Kako je došlo do suradnje s Fondacijom 787?

Za Fondaciju 787 sam znala od prije iz medijskog prostora, uspješnih projekata koje su završili, preko sudionika u tim projektima i sl.

BiH je malo tržište i sve uspješne priče, te dobar glas se daleko čuju, a definitivno jedan od njih jeste i sama Fondacija. Dalje je sve krenulo preko preporuke za konkretan poslovni sastanak, od strane naše partnerske kompanije Bizbook.ba i direktorice gđe. Erne Šošević.

Dalje smo se uklopile sa Dajanom i njenim timom iz Fondacije po mnogim projektima i osnovama, jer smo međusobno usklađeni po više poslovnih segmenata.

Na taj način sam imala čast biti i direktno pozvana od direktorice Fondacije 787 u Business Anđele, BHBAN mrežu i BAS, te održanu konferenciju u trajanju od dva dana s investitorkama i poduzetncama iz regiona i svijeta.

Projekte koje Fondacija 787 razvija i uticajem koji imaju na Startup scenu, te generalno na privredni ekosistem, do sada nije uspjelo skoro nikome.

Ne vidim apsolutno nikakav konkretan pomak od strane države, nadležnih ministarstava ili Ureda za direktne strane investicije u tom smjeru i kontekstu, mimo NGO (nevladinog) sektora.

Kada su startupi u pitanju, kako se Vama čini postojeća startup scena u BiH?

Postojeća Startup secena u BiH je više nego odlična, obzirom na uslove i okolosti države tzv. Country specific. Ljudima ne nedostaje ni motivacije, a ni ideja, znamo svi da je to glavni pokretač svake kompanije. Ali nedostaje im adekvatna podrška, no često i elementarno znanje o prije svega finansijama, ekonomiji, te funkcionisanju sistema uopšte i osnovnim modelima poslovanja.

Koji su najveći problemi s kojima se susreću stratup kompanije?

Nedostatak finansijskih sredstava, nedostatak jasno definisane zakonske regulative o Startup sceni, opsežna administracija i hronični problem FT1P tj. ”Fali ti jedan papir !”

Smatrate li da određeni dio dobrih ideja u startup industriji propadne zbog loše eksterne podrške?

Da, jedna trećina ideja propadne prije svega zbog loše podrške, druga trećina bude ukradena što je iznimno čest slučaj na žalost. I tek treća trećina (3/3) uspije, a njih je procentualno najmanje na tržištu.

Što bi se po Vama trebalo promjeniti u BiH? Kakva podrška najviše nedostaje startup-ima kada je država u pitanju?

Nedostaje jasna i definisana prije svega zakonska regulativa, kao elementarni osnov i temelj za daljnju nadogradnju Startup scene. No da bi zakon mogao biti sprovodiv i realno napisan, pa čak i u formi nacrta, tu moraju biti involvirani ljudi koji razumiju Startup scenu.

Nužno je smanjiti i administraciju te procedure od šaltera do šaltera, te povećati digitalizaciju u svim segmentima javne uprave.

Kada bi morali dati jedan savjet ljudima koji razmišljaju da pokrenu određeni posao, bez obzira na dobru ideju oko usluge, servisa, proizvoda, koji bi to bio?

Povedite strogog računa o finansijama i cash – flowu, te nikad ne zapošljavajte u vlastitu kompaniju rodbinu i prijatelje.

Zanemarite kompanije gdje je rodbinsko zapošljavanje masovno, nepotizam i političku povezanost rodbine, državnu službu i upravu, pravna lica političkih stranaka, te filmove o sretnim porodicama u firmama.

Posao u realnom sektoru, za mikro firmu tj. Startup koji planirate voditi ne funkcioniše tako (…)

Obzirom da ste u svakodnevnom kontaktu s poslovnim ljudima, koji su najveći izazovi koji nas očekuju u godini pred nama kada je gospodarstvo u pitanju?

To su na žalost ratovi, sukobi, nemiri i potencijalni sukobi koji se polako ali tiho razvijaju, te nestabilnosti širom planete Zemlje, uključujući i naš Balkan. Iz svega toga proizilaze sve teži i teži uslovi poslovanja, inflacija, nestabilna tržišta, logistički sve skuplji manevri prevoza robe iz tačke A u tačku B svijeta, viša cijena goriva, klimatske promjene i sl.

Najveći izazov danas je poslovati zapravo tradicionalno i oprezno. Po meni tako treba nastupati u eri kad zavladaju krize, jer je kriza novo normalno stanje na žalost i tad nije vrijeme (osim ako niste mešetar, kamatar, radite na berzi i sl.), za velike riskantne poteze. Umjereni rizik u skladu sa Vašim (finansijskim) mogućnostima je uvijek poželjan i potreban, jer ko ne riskira ne profitira.

Autor: Uredništvo financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.

Prijavite se na naš Newsletter

Možda Vam se sviđa

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste u redu s tim, ali možete odbiti ako želite. Prihvati Opširnije