Energetska neovisnost Finske postala je stvarnost zahvaljujući kombinaciji nuklearne energije i obnovljivih izvora. Iako je Finska gotovo u potpunosti prekinula uvoz ruskih energenata, u jednom je segmentu još uvijek ovisna o svom susjedu.
Nuklearna energija donijela prekretnicu
Na zapadnoj obali zemlje, nuklearna elektrana Olkiluoto s tri reaktora simbol je finske energetske tranzicije. Treći reaktor, Olkiluoto 3, pušten je u pogon 2023. godine. Zahvaljujući njemu, Finska je smanjila uvoz ruskih energenata gotovo na nulu.
Prije 2022., gotovo polovica finskog energetskog uvoza dolazila je iz Rusije. Nakon početka invazije na Ukrajinu, Helsinki je odlučio osigurati energetsku samostalnost i prekinuti ovisnost o „neprijateljski nastrojenom partneru“, kako je izjavila ministrica za klimu i okoliš Sari Multala.
Skupa, ali isplativa investicija
Olkiluoto 3, snage 1600 megavata, jedan je od najvećih nuklearnih reaktora na svijetu. No njegova je izgradnja bila izazovna. Trajala je 18 godina, a troškovi su tri puta premašili plan i dosegli 11 milijardi eura.
Unatoč tome, projekt se isplatio. Cijene električne energije su pale, a nastalo je oko 5.000 novih radnih mjesta, istaknuo je predstavnik operatora TVO, Juha Poikolu.
Ovisnost o ruskom uranu i budućnost nuklearki
Finska je uspjela diverzificirati uvoz nafte i plina – sada energenti stižu iz Norveške, Velike Britanije i SAD-a. Međutim, zemlja još uvijek uvozi uran iz Rusije, što je njezina posljednja velika energetska ovisnost.
Operatori poput TVO i Fortuma rade na pronalasku alternativnih izvora. Vlada razmatra ubrzavanje izdavanja dozvola i poticaje za nove reaktore, potvrđuje ministrica Multala.
Sigurno odlaganje nuklearnog otpada
U blizini elektrane Olkiluoto gradi se podzemno odlagalište Onkalo – prvo takve vrste na svijetu. Na dubini od 450 metara, tamo će se zbrinjavati otpad svih finskih reaktora.
Projekt, vrijedan do milijardu eura, vodi tvrtka Posiva. Prema riječima njezina glasnogovornika Pasija Tuohimae, „Finska sada ima rješenje za sigurno i trajno skladištenje nuklearnog otpada.“
Vjetar i obnovljivi izvori jačaju energetsku neovisnost
Nuklearna energija nije jedini temelj energetske neovisnosti Finske. Sve veći udio zauzimaju obnovljivi izvori energije.
Do 2024. godine vjetroelektrane su činile 24% proizvodnje električne energije, u odnosu na 14% iz 2022. godine. Profesor Veli-Pekka Tynkkynen s Helsinškog sveučilišta naglašava važnost raznolike energetske mješavine: nuklearne, hidroenergije, biomase i vjetra.
„Takva kombinacija čini Finsku otpornom“, rekao je Tynkkynen. Dodaje da budućnost pripada obnovljivim izvorima, jer smanjuju ovisnost o fosilnim gorivima i autokratskim režimima.
Brz razvoj vjetroelektrana
Prema riječima Anni Mikkonen, direktorice udruženja Renewables Finland, izgradnja vjetroelektrana traje samo nekoliko godina.
„Možemo udvostručiti kapacitet vjetroenergije unutar deset godina i energiju izvoziti drugim europskim zemljama“, kaže Mikkonen. Na taj način i druge države mogu postati neovisne o ruskim energentima.
Finska pokazuje put prema energetskoj sigurnosti
Energetska neovisnost Finske dokaz je da se strateškim ulaganjima u nuklearnu energiju i obnovljive izvore može postići sigurnost i stabilnost, zaključuje Svijet.
Unatoč preostaloj ovisnosti o ruskom uranu, Finska je postala primjer uspješne tranzicije i otpornosti u europskoj energetskoj politici.
