Djeca mlađa od 15 godina u Francuskoj bi uskoro mogla biti pod zabranom korištenja društvenih mreža. Naime, francuski predsjednik izjavio je kako želi uvesti zabranu korištenja društvenih mreža za djecu mlađu od 15 godina. Argumenti su da te platforme značajno doprinose porastu nasilja među mladima, piše Večernji List.
U intervjuu za France 2 Macron je istaknuo da se zalaže za postavljanje dobnih ograničenja na razini cijele Europske unije. Nadajući se da će EU završiti s pripremom zakonskih okvira u idućih nekoliko mjeseci. Međutim, naglasio je da Francuska neće čekati Uniju.
Ako se to ne učini na razini EU-a, počet ćemo to raditi u Francuskoj. Ne možemo čekati.
Emmanuel Macron, predsjednik Francuske
Dodajući da je odlučan u namjeri da zaštiti mlade od negativnih utjecaja digitalnih platformi.
Mogu li se društven mreže zabraniti mladima u Bosni i Hercegovini?
Model uvođenja zabrane u Europskoj uniji mogao bi biti smjernica i Bosni i Hercegovini. Kod nas već postoji niz inicijativa kojima bi se djeci ograničilo ili u potpunosti zabranilo korištenje određenih društvenih mreža, odnosno pristup određenim sadržajima dostupnim na internetu.
Krajem prošle godine tadašnji ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Nenad Nešić naveo je kako se mora razmisliti o donošenju zakona kojim bi se djeci mlađoj od 14 ili 16 godina zabranilo korištenje društvenih mreža, naglasivši kako je broj terorističkih napada u svijetu dvostruko veći nego godinu ranije te da dvije trećine napadača čine maloljetnici između 13 i 18 godina.
Uvođenje zakona koji bi mlađima od 16 godina zabranio korištenje društvenih mreža imalo bi značajno pozitivan utjecaj na djecu, smatraju psiholozi. – Smanjenje desocijalizacije izazvane pretjeranim korištenjem interneta moglo bi dovesti do boljeg kognitivnog razvoja, poboljšanja pažnje i koncentracije te boljih školskih rezultata – kazala je za euronews. ba psihologinja Slađana Đaković.
Naglašava kako bi se time smanjila stopa samoubojstava i pojave anksioznosti i depresije koja se često povezuje s društvenim mrežama. Ovakav zakon, smatra ona, mogao bi pomoći djeci da se vrate pravim vrijednostima i osiguraju zdraviji mentalni i fizički razvoj.
Mišljenja je i da bi se smanjila stopa samoubojstava i pojave anksioznosti i depresije koja se često povezuje s društvenim mrežama. Kao stručnjakinja sam za uvođenje ovog zakona, ali pri samoj provedbi potrebno je postupiti na ispravan način, pogotovo kod djece koja već imaju društvene mreže – kazala je Đaković. Međutim, ona upozorava da bi za djecu koja su već u potpunosti integrirana u digitalni svijet ukidanje društvenih mreža moglo izazvati psihološke posljedice, pa čak i PTSP kod nekih.
Utjecaj na djecu
Stoga smatra da bi bolje bilo ograničiti pristup određenim sadržajima i pružiti edukaciju roditeljima i djeci o sigurnom korištenju interneta. Na potrebu ograničavanja korištenja društvenih mreža i pojačan roditeljski nadzor upozoravaju i prosvjetni djelatnici diljem BiH koji su nerijetko svjedoci kojekakvim opasnim izazovima koje djeca izvode nakon gledanja na društvenoj mreži TikTok. Jedan od posljednjih nazvan je “Paracetamol Challenge” i potiče djecu da uzmu što veće količine tog lijeka. Naime, maloljetnici se ohrabruju da konzumiraju velike količine paracetamola kako bi izazvali hospitalizaciju i izbjegli odlazak u školu. Kako liječnici upozoravaju, prekoračenje preporučene dnevne doze može dovesti do otkazivanja jetrene funkcije, što može imati kobne posljedice. Prije toga među osnovcima su vladali također opasni izazovi, kao što je stavljanje petardi u usta, ali i “Supermen izazov”.
