Krivotvorenje novca jedna je od najstarijih kriminalnih djelatnosti, ali u 21. stoljeću dobilo je sasvim novu dimenziju. Od garažnih printera do državnih tiskara, od tinejdžera koji eksperimentiraju s kućnim skenerima do režima koji financiraju nuklearne programe – krivotvoreni novac danas je globalni fenomen koji se neprestano razvija.
Prema procjenama američkog Ministarstva financija, u svakom trenutku u optjecaju se nalazi između 70 i 200 milijuna dolara lažnih novčanica. Statistika je neumoljiva: na svakih deset tisuća pravih dolara dolazi jedna krivotvorina. No globalna slika razlikuje se ovisno o valuti, regiji i razini organiziranosti kriminalnih mreža.
U Europi je situacija posljednjih godina stabilnija. Europska centralna banka u 2024. povukla je 554.000 krivotvorenih novčanica, što predstavlja svega 18 krivotvorina na milijun autentičnih – najnižu razinu od uvođenja eura. Najčešće mete ostaju apoeni od 20 i 50 eura, koji čine više od tri četvrtine svih zapljena. Uzrok pada broja krivotvorina djelomično leži u eksploziji beskontaktnog plaćanja, koje smanjuje fizički promet gotovine.
Ipak, Europolova operacija DECOY III iz veljače 2026. pokazala je da opasnost nije nestala. U koordiniranoj akciji 18 zemalja presretnuto je više od sedam milijuna lažnih novčanica i kovanica, ukupne vrijednosti 1,2 milijarde eura. Riječ je o jednoj od najvećih operacija protiv krivotvorenja u povijesti EU-a.
Sjedinjene Države suočavaju se s drukčijim izazovom. Zbog globalne rasprostranjenosti dolara, krivotvorine se pojavljuju na svim kontinentima. U domaćem optjecaju najčešće se krivotvori novčanica od 20 dolara, dok je u inozemstvu najpopularnija meta ona od 100 dolara – simbol povjerenja i međunarodne trgovine. Tamo gdje ima dolara, ima i krivotvoritelja.
Sjevernokorejski “superdolar”: državna tvornica krivotvorina
Najzloglasniji slučaj u modernoj povijesti krivotvorenja dolara dolazi iz Sjeverne Koreje. Prema svjedočenjima prebjega, Kim Jong-Il krajem 1970-ih naredio je razvoj programa krivotvorenja američke valute kako bi se financirale tajne operacije režima i istodobno oslabila američka ekonomija.
Rezultat je bio “superdolar” – krivotvorina toliko kvalitetna da ju je godinama bilo gotovo nemoguće otkriti. Od 1989. Sjeverna Koreja navodno tiska lažne dolare na industrijskoj razini, koristeći profesionalne tiskarske preše i materijale koji se približavaju originalu. Američke službe zaplijenile su oko 50 milijuna takvih novčanica, no stručnjaci upozoravaju da je kvaliteta, a ne količina, najveći problem.
Interpol je 2006. izdao posebnu narančastu obavijest o superdolaru, upozoravajući policije diljem svijeta. Distribucija se odvijala kroz diplomatske kanale, uključujući veleposlanstva u Moskvi, gdje su se lažne novčanice navodno miješale s pravima u omjeru jedan prema jedan.
Sjeverna Koreja nije stala na dolarima. Krajem 2009. počela je proizvoditi i krivotvorene novčanice od 200 eura, koje su se prodavale po 75 dolara komad i završavale u istočnoj Europi.
Tehnološka utrka: AI krivotvoritelji protiv AI detektora
Države su odgovorile modernizacijom valuta. SAD je 2013. uveo redizajniranu novčanicu od 100 dolara s 3D sigurnosnom trakom i tintom koja mijenja boju. ECB kontinuirano unapređuje seriju Europa, iako je Njemačka u prvoj polovici 2024. zabilježila porast od 19 posto krivotvorenih kovanica – podsjetnik da kriminalci prate svaki tehnološki korak.
Najnovija prijetnja dolazi iz neočekivanog smjera: visoko rezolucijskog 3D printanja i manipulacije slike uz pomoć umjetne inteligencije. “Supernovčanice” nove generacije toliko su sofisticirane da ih klasični detektori teško prepoznaju. Kao odgovor, AI algoritmi sve se više integriraju u bankomate, POS uređaje i profesionalnu opremu za provjeru valuta.
Hoće li digitalni novac ubiti krivotvoritelje?
Dok se kriminalci i države utrkuju u tehnološkom nadmudrivanju, sve glasnije se postavlja pitanje: hoće li fizički novac uopće opstati?
Analitičar Economist Intelligence Unita Swarup Gupta procjenjuje da bi udio gotovine u globalnim plaćanjima mogao pasti na svega 5 posto do 2035. godine. Ekonomist Eswar Prasad ide još dalje i tvrdi da kombinacija kriptovaluta, stabilnih kovanica i digitalnih valuta centralnih banaka vodi prema “kraju fizičke gotovine”.
No digitalizacija nosi i rizike. Gotovina je jedini potpuno anoniman oblik pohrane vrijednosti. Digitalna plaćanja otvaraju pitanja privatnosti, nadzora i vlasništva nad podacima – teme koje će tek postati ključne.
Dok svijet raspravlja o digitalnoj budućnosti novca, borba protiv krivotvorina ostaje neumoljiva. Od sjevernokorejskih državnih tiskara do europskih kriminalnih mreža, od garažnih printera do AI superkrivotvorina – fizički novac i dalje je poprište jedne od najdugotrajnijih globalnih utrka između kriminalaca i država.
A ta utrka, baš poput utrke u naoružanju, nema jasnog kraja.
