Eurostat je danas, objavio da je godišnja inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... u eurozoni (HICP) u siječnju pala s prosinačkih 2,0 % na 1,7 %, što predstavlja najnižu razinu u posljednjih 16 mjeseci prema preliminarnim procjenama. Izvještaj je dostupan na službenoj stranici Eurostata.
Snažan rast eura
Pad inflacije pratio je snažan rast eura na deviznim tržištima — krajem mjeseca vrijednost eura premašila je 1,2 dolara, što je najviša razina u više od četiri godine, ojačavši poziciju eurozone u globalnoj trgovini.
Usporen rast cijena usluga i energije
Detajl podataka pokazuje da su različiti sektori doprinijeli smanjenju inflacije:
- Cijene usluga usporile su s 3,4 % u prosincu na 3,2 % u siječnju.
- Prerađena hrana, alkohol i duhan zabilježili su pad rasta s 2,1 % na 2,0 %.
- Cijene energije dodatno su pale, s godišnjeg pada od 1,9 % u prosincu na −4,0 % u siječnju, što je značajan doprinos ukupnom smanjenju inflacije.
Nasuprot tome, neke kategorije bilježe rast:
- Neprerađena hrana porasla je na 4,2 % godišnje.
- Industrijska roba bez energije porasla je na 0,4 % godišnje.
Bazna inflacija i regionalne razlike
Godišnja stopa bazne inflacije — koja isključuje energiju, hranu, alkohol i duhan — pala je u siječnju na 2,2 %, najnižu razinu od listopada 2021. godine.
Među najvažnijim gospodarstvima eurozone, trendovi su varirali:
- Francuska: s 0,7 % na 0,4 %
- Španjolska: s 3,0 % na 2,4 %
- Italija: s 1,2 % na 1,0 %
- Njemačka: s 2,0 % na 2,1 %
Najviše i najniže inflacije u EU članicama
Podaci Eurostata pokazuju znatne razlike među državama članicama:
Najviše stope godišnje inflacije:
- Rumunjska: 8,5 %
- Slovačka: 4,3 %
- Estonija: 3,8 %
Najniže stope:
- Francuska: 0,4 %
- Danska: 0,6 %
- Finska i Italija: 1,0 %
Ovi rezultati ukazuju na raznolike dinamike unutar eurozone, pri čemu neke zemlje još uvijek bilježe relativno visoku inflaciju, dok druge stabiliziraju cijene brže od prosjeka.
Što ovo znači za gospodarstvo?
Pad inflacije na 1,7 % signalizira da se pritisci na potrošačke cijene ublažavaju, no različiti trendovi u komponentama — posebice snažan pad cijena energije i usporavanje rasta usluga — naglašavaju kako još postoje sektorski izazovi.
Ekonomski analitičari smatraju da bi stabilnija inflacija mogla utjecati na politiku Europske središnje banke, potencijalno odgađajući nove mjere povećanja kamatnih stopa kako bi se potaknuo gospodarski rast bez dodatnog pritiska na potrošače.
