Podaci iz Porezna uprava Federacije BiH otkrivaju ekstrem koji rijetko ulazi u javni prostor: pojedinačna mjesečna isplata veća od 600.000 konvertibilnih maraka.
Najviši evidentirani neto iznos u 2025. godini dosegnuo je 615.062 KM – i to u sektoru proizvodnje. Riječ je o iznosu koji višestruko nadmašuje standarde domaćeg tržišta rada i otvara pitanje kako se takve isplate uopće strukturiraju.
Rekordne isplate: izoliran slučaj ili?
Osim najvišeg iznosa, podaci pokazuju i širi obrazac:
- druga najveća isplata: 278.227 KM (industrijski sektor)
- treća najveća: 275.056 KM (proizvodnja)
Ove brojke jasno ukazuju da se ne radi o izoliranom incidentu, nego o pojavi koja postoji unutar određenih segmenata ekonomije.
No ključna razlika u odnosu na percepciju javnosti je sljedeća: ovo nisu klasične plaće.
Porezna uprava: nije riječ o redovnim primanjima
Iz Porezna uprava Federacije BiH pojašnjavaju da se radi o ukupnim mjesečnim primanjima, koja uključuju različite oblike prihoda:
- bonuse i nagrade
- udjele u dobiti
- dodatne benefite
- druge oporezive isplate
Drugim riječima, riječ je o agregiranim iznosima koji u jednom mjesecu reflektiraju isplate akumulirane kroz dulje razdoblje.
Kako navode:
„Objavljeni iznosi predstavljaju primanja isplaćena u toku jednog mjeseca i ne predstavljaju redovne mjesečne plaće.“
Zašto nema imena?
Najveća nepoznanica ostaje identitet primatelja i kompanija u kojima su takve isplate realizirane.
Na upite o konkretnim sektorima i poslovnim subjektima, iz Porezne uprave odgovaraju da te informacije ne mogu biti objavljene.
Razlog je jasan: porezna tajna.
„Objavljivanje takvih podataka moglo bi dovesti do narušavanja porezne tajne jer bi se informacije mogle povezati s konkretnim poreznim obveznikom ili bi se njegov identitet mogao utvrditi na drugi način.“
Time se balansira između transparentnosti i zakonske obveze zaštite podataka.
Što ove brojke zapravo znače?
Na prvi pogled, ovakvi iznosi djeluju kao anomalija. No u ekonomskoj analizi oni ukazuju na nekoliko ključnih trendova:
- Postojanje visokoprofitnih segmenata
Određeni dijelovi industrije generiraju značajnu dobit koja se dijelom prelijeva na pojedince kroz bonuse i udjele. - Neravnomjerna distribucija dohotka
Jaz između prosječnih primanja i vrhunskih isplata postaje sve izraženiji. - Fleksibilna struktura naknada
Sve više kompanija koristi varijabilne modele nagrađivanja vezane uz rezultate, a ne fiksne plaće.
Doprinosi i fiskalni učinak
Važno je naglasiti da su na ove iznose obračunati i uplaćeni svi zakonom propisani doprinosi:
- mirovinsko i invalidsko osiguranje
- zdravstveno osiguranje
- osiguranje za nezaposlenost
To znači da, unatoč visini isplata, država ostvaruje značajan fiskalni prihod.
Tržište koje se mijenja
Ovakvi podaci dolaze u trenutku kada tržište rada u BiH prolazi kroz transformaciju.
S jedne strane:
- prosječne plaće rastu sporo
- produktivnost ostaje ograničena
S druge:
- pojedini sektori ostvaruju visoke profite
- menadžerske i vlasničke strukture participiraju u tim rezultatima kroz jednokratne isplate
Rezultat je sve veća polarizacija prihoda.
Između percepcije i stvarnosti
Isplata od 615.000 KM u jednom mjesecu zvuči kao ekstrem – i u određenoj mjeri to i jest.
No ona nije nužno indikator “preplaćenosti”, nego prije odraz načina na koji se dobit distribuira u modernim kompanijama.
Ključno pitanje nije koliko pojedinac može zaraditi u jednom mjesecu, nego koliko je takvih slučajeva – i što oni govore o strukturi ekonomije.
