Slovenija već 15 godina pomaže građanima i kompanijama da kupe električne automobile. Sada, kada ih kupuju više nego ikada, država zaključuje da je možda vrijeme da prestane.
Do kraja srpnja ove godine u Sloveniji su registrirana 7.554 nova električna osobna automobila. Interes za subvencije za električne automobile toliko je porastao da je novac predviđen za njih gotovo potrošen.
U protekle dvije godine za poticaje je izdvojeno oko 44 milijuna eura. Samo ove godine osigurano je približno 33 milijuna, od čega gotovo 26 milijuna za građane i osam milijuna za kompanije.
Preostalo je tek oko milijun eura.
U Borzenu, slovenskom operateru tržišta električne energije koji provodi program, kažu da su u manje od dva mjeseca zaprimili dva do tri puta više zahtjeva nego u prethodnim javnim pozivima.
Na prvi pogled zaključak države djeluje logično: ako se električni automobili prodaju rekordno, tržištu više ne treba pomoć.
Ali upravo tu počinje zanimljiviji dio priče.
Jesu li subvencije za električne automobile još potrebne?
Slovenski državni tajnik Marko Dvornik prilično je otvoreno objasnio problem. Nastavak programa zahtijevao bi novi novac iz proračuna, a država bi se praktično dodatno zaduživala kako bi pojedincima pomogla kupiti automobil.
Argument nije bez osnove.
Tehnologija napreduje, troškovi baterija dugoročno padaju, a na europsko tržište stiže sve više električnih modela po cijenama koje se približavaju klasičnim automobilima.
Ipak, postoji problem s tvrdnjom da velika potražnja dokazuje kako subvencije više nisu potrebne.
Potražnja je snažno porasla upravo dok su subvencije vrlo izdašne.
Slovenski kupac za novi električni automobil vrijedan do 35.000 eura može dobiti do 7.200 eura potpore. Kod automobila od 30.000 eura država tako može pokriti gotovo četvrtinu cijene.
Nestane li tih 7.200 eura, računica kupca preko noći izgleda drukčije.
Njemačka je već isprobala nagli rez
Slovenija ne mora nagađati što bi se moglo dogoditi.
Njemačka je krajem 2023. naglo ukinula svoj Umweltbonus za kupnju električnih vozila. Tijekom 2024. registracije novih potpuno električnih automobila pale su 27,4 posto.
Subvencije nisu bile jedini razlog pada. Slabija ekonomija, relativno visoke cijene vozila i ponuda modela također su utjecali na odluke kupaca.
Ipak, njemačko iskustvo pokazalo je koliko potražnja može biti osjetljiva kada nekoliko tisuća eura potpore nestane gotovo preko noći.
Postoji, međutim, i potpuno drukčiji primjer.
Norveška pokazuje kako izgleda zrelo tržište
U Norveškoj su potpuno električni automobili 2025. činili čak 95,9 posto svih novih registracija osobnih vozila.
Država je pritom počela postupno smanjivati dio pogodnosti koje su električni automobili godinama uživali.
Ali Norveška do te točke nije stigla brzo.
Desetljećima je kombinirala porezne olakšice, niže cestarine i druga davanja s razvojem infrastrukture. Kako je tržište sazrijevalo, dio povlastica postupno je smanjivan.
Slovenija još nije na toj razini.
Državni novac možda samo treba promijeniti adresu
Postoji i pitanje kome subvencije najviše pomažu.
Da biste dobili nekoliko tisuća eura za električni automobil, prvo morate biti u mogućnosti kupiti novi automobil. Kućanstva koja to ne mogu nemaju izravnu korist od programa.
Zato prestanak subvencioniranja same kupnje ne mora značiti kraj državne potpore elektrifikaciji.
Novac se može preusmjeriti prema punionicama, elektrifikaciji poslovnih flota ili javnom prijevozu. Razvijena mreža punjenja dugoročno može biti jednako važna za širenje električnih vozila kao i popust pri kupnji.
Europska unija ionako zahtijeva daljnji razvoj infrastrukture za alternativna goriva, dok proizvođači automobila istodobno moraju smanjivati emisije svojih novih vozila.
Pravi test dolazi kada nestane 7.200 eura
Subvencije ne bi trebale trajati zauvijek. Njihova svrha je pomoći novoj tehnologiji dok ne postane dovoljno konkurentna da može opstati bez državne pomoći.
Pitanje je je li Slovenija već stigla do tog trenutka.
Rekordna prodaja električnih automobila nije sama po sebi dokaz da tržište može jednako brzo rasti bez poticaja.
Zato najveći rizik nije postupno smanjivanje subvencija, nego njihov nagli nestanak.
Slovenija je 15 godina javnim novcem pomagala graditi tržište električnih automobila. Pravi test njegove zrelosti počinje tek kada država počne povlačiti tu pomoć, a kupci nastave dolaziti.
