Sve više zaposlenika svakodnevno se suočava s visokim razinama pritiska, zbog čega otpornost na stres postaje jedna od najvažnijih vještina suvremenog radnog okruženja. Iako se često smatra da je za uspješno suočavanje sa stresom dovoljna samo upornost, istraživanja pokazuju da dugoročna otpornost zahtijeva drugačiji pristup.
Prema Gallupovu izvješću o stanju globalnog radnog mjesta za 2026. godinu, 44 posto zaposlenih izjavilo je da svakodnevno doživljava značajnu razinu stresa. Istodobno, indeks negativnih iskustava, koji prati stres, tugu i zabrinutost, dosegnuo je najvišu razinu u više od desetljeća.
Redovita introspekcija pomaže na vrijeme prepoznati problem
Mnogi ljudi zanemaruju vlastite emocije sve dok ne osjete ozbiljnu iscrpljenost. Tada je često puno teže napraviti jednostavne promjene koje bi mogle pomoći.
Stres je lakše prepoznati i regulirati dok je još umjeren nego kada se nakuplja mjesecima. Potiskivanje emocija ne rješava problem. Naprotiv, može dodatno povećati osjećaj opterećenja, smanjiti energiju i otežati donošenje kvalitetnih odluka.
Odgovore na probleme danas često tražimo na internetu ili uz pomoć umjetne inteligencije. No jednako je važno razvijati sposobnost prepoznavanja vlastitih osjećaja i potreba.
Meditacija, vođenje dnevnika ili nekoliko minuta mirnog promišljanja tijekom dana mogu pomoći u ranom prepoznavanju znakova stresa i iscrpljenosti.
Usmjeravanje pažnje na pozitivne trenutke
Pozitivna psihologija ne znači ignoriranje problema niti pretvaranje da je sve u redu. Njezin je cilj proširiti perspektivu i prepoznati ono što je dobro čak i tijekom zahtjevnih razdoblja.
Izazovi i pozitivni trenuci mogu postojati istodobno. Čak i u stresnim razdobljima moguće je primijetiti male uspjehe, podršku drugih ljudi ili osjećaj napretka.
Jedna od korisnih navika je zahvalnost. Na kraju dana možemo se prisjetiti nekoliko stvari koje su prošle dobro i razmisliti o tome što je pridonijelo takvom ishodu.
Takav pristup može pomoći da se pažnja manje usmjerava isključivo na probleme, a više na mogućnosti, podršku i resurse koji su nam dostupni.
Kvalitetni odnosi važni su za dugoročnu otpornost
Ljudi koji se dobro nose s velikim pritiskom rijetko sve pokušavaju riješiti sami. Umjesto toga, oslanjaju se na kvalitetne odnose i spremni su potražiti podršku kada im je potrebna.
Dugogodišnje istraživanje o sreći koje se provodi na Harvardu pokazuje koliko su kvalitetni međuljudski odnosi važni za dugoročno zadovoljstvo i dobrobit.
U vremenu u kojem se sve više govori o usamljenosti, njegovanje odnosa s prijateljima, obitelji i kolegama postaje važan dio brige o vlastitoj dobrobiti. Ljudi koji imaju snažnu mrežu podrške lakše se suočavaju sa stresom i lakše se oporavljaju nakon zahtjevnih razdoblja.
Otpornost na stres postaje važna poslovna prednost
Otpornost na stres ne znači ignorirati pritisak ili potiskivati emocije. Ona podrazumijeva sposobnost pravodobnog prepoznavanja znakova opterećenja, održavanja šire perspektive i oslanjanja na ljude kojima vjerujemo.
Takve navike mogu pomoći u smanjenju rizika od kronične iscrpljenosti te pridonijeti kvalitetnijem donošenju odluka i učinkovitijem suočavanju sa zahtjevnim situacijama.
U suvremenom poslovnom okruženju sposobnost upravljanja stresom, očuvanja energije i izgradnje zdravih odnosa sve više postaje važna osobna i profesionalna prednost.
Izvor: Fast Company; prijevod i prilagodba: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
