Mentalni umor nije samo psihološki fenomen nego i poslovni izazov. Sve više istraživanja pokazuje da trenutak u kojem donosimo odluku može utjecati na njezinu kvalitetu jednako kao informacije kojima raspolažemo.
Kompanije ulažu milijarde u podatke, umjetnu inteligenciju i analitičke alate kako bi donosile bolje poslovne odluke. Ipak, jedno pitanje dugo je ostalo izvan fokusa uprava: donose li lideri jednako kvalitetne odluke na kraju radnog tjedna kao na njegovu početku?
Za izvršne direktore odgovor može imati milijunske posljedice. Jedna pogrešna procjena može značiti neuspjelu akviziciju, lošu investiciju ili propuštenu poslovnu priliku. Zato sve više stručnjaka upozorava da nije važno samo što odlučujemo, nego i kada.
Psiholozi taj fenomen nazivaju zamorom od donošenja odluka (decision fatigue). Pretpostavlja se da se nakon velikog broja uzastopnih odluka povećava mentalno opterećenje. Posljedica može biti češće odgađanje odluka, oslanjanje na najjednostavnija rješenja ili izbjegavanje dodatne analize.
Iako znanstvenici i dalje raspravljaju o njegovim točnim uzrocima, oko jedne stvari uglavnom se slažu. Ljudski mozak ne obrađuje informacije jednako nakon deset i nakon stotinu odluka. Većina svakodnevnih izbora potpuno je rutinska, ali upravo njihov zbroj povećava mentalno opterećenje prije nego što dođemo do odluka koje doista određuju budućnost kompanije.
Što kaže znanost?
Među prvim istraživačima koji su sustavno proučavali zamor od donošenja odluka bio je psiholog Roy Baumeister, čiji je rad potaknuo desetljeća novih istraživanja o utjecaju mentalnog opterećenja na ljudsku prosudbu. Kasnija istraživanja dovela su u pitanje dio njegove izvorne teorije, no interes za temu nije oslabio. Danas se rasprava više vodi oko toga što uzrokuje zamor, nego oko pitanja postoji li on uopće.
Jedno od najpoznatijih istraživanja provedeno je na izraelskim sucima koji su odlučivali o zahtjevima za uvjetni otpust zatvorenika. Analiza je pokazala da su pozitivne odluke bile znatno češće na početku radnog bloka ili neposredno nakon pauze. Kako je dan odmicao, njihov se broj postupno smanjivao. Autori su zaključili da bi mentalni umor mogao biti jedan od čimbenika koji utječe na prosudbu, premda su kasnije studije upozorile da rezultate treba tumačiti oprezno jer na njih mogu utjecati i drugi čimbenici, poput rasporeda ili složenosti pojedinih slučajeva.
Slični obrasci zabilježeni su i u zdravstvu. Istraživanja sugeriraju da liječnici pred kraj radnog bloka češće propisuju antibiotike ili druge terapije koje nisu uvijek nužne. Razlog nije manjak stručnosti, nego mogućnost da mentalna iscrpljenost povećava sklonost odabiru rješenja koja zahtijevaju manje dodatnog promišljanja.
Takve nalaze podupiru i neuroznanstvena istraživanja, koja pokazuju da dugotrajan mentalni napor može smanjiti sposobnost održavanja pažnje te povećati oslanjanje na automatizirane obrasce razmišljanja. Drugim riječima, što je mozak dulje izložen intenzivnom odlučivanju, to je veća vjerojatnost da će posegnuti za mentalnim prečacima umjesto za detaljnom analizom svih mogućnosti.
Najbolji lideri ne donose više odluka nego manje nepotrebnih
Zanimljivo je da mnogi uspješni lideri intuitivno primjenjuju upravo ono na što upozoravaju istraživanja.
Izvršni direktor JPMorgan Chasea Jamie Dimon nedavno je izjavio da velike odluke ne voli donositi petkom. U intervjuu za američki javni radio NPR, koji prenosi Business Insider, rekao je da je „donošenje velikih odluka u petak, kada ste umorni, jako loša ideja.” Njegova poruka nije da je petak loš dan za poslovanje, nego da važne odluke zahtijevaju punu koncentraciju i svježu prosudbu.
Barack Obama i Mark Zuckerberg pojednostavili su svakodnevne rutine kako bi mentalnu energiju sačuvali za važnije odluke. Jeff Bezos problem promatra iz drukčije perspektive. U pismu dioničarima Amazona objasnio je da menadžeri često usporavaju poslovanje jer previše odluka tretiraju kao nepovratne. Zato razlikuje strateške odluke koje zahtijevaju temeljitu analizu od onih koje se mogu brzo ispraviti ako se pokažu pogrešnima.
Zajednička poruka svih tih primjera jest da uspješni lideri ne pokušavaju donositi više odluka od drugih. Naprotiv, nastoje ukloniti što veći broj odluka koje ne stvaraju novu vrijednost.
Najbolje kompanije ne traže bolje lidere nego bolje sustave odlučivanja
To mijenja i način na koji kompanije promatraju donošenje odluka.
Konzultantska kuća McKinsey posljednjih godina upozorava da konkurentska prednost ne proizlazi samo iz kvalitetne strategije, nego i iz sposobnosti organizacije da odlučuje brzo, jasno i bez nepotrebne složenosti. U jednom od svojih istraživanja navodi da rukovoditelji znatan dio radnog vremena provode donoseći odluke, pri čemu velik dio tog procesa smatraju neučinkovitim. Procjenjuje se da neučinkovito odlučivanje velike kompanije može stajati stotine milijuna dolara godišnje kroz izgubljeno vrijeme menadžera i sporiju provedbu poslovnih odluka.
Zato sve više organizacija pojednostavljuje procese, smanjuje broj razina odobravanja i jasnije definira odgovornosti. Cilj nije ubrzati svaku odluku pod svaku cijenu, nego osigurati da se vrijeme i mentalna energija uprava usmjere na pitanja koja doista određuju budućnost poslovanja.
Drugim riječima, najveći problem često nije sposobnost ljudi da donesu dobru odluku, nego sustav koji od njih traži da tijekom dana donesu previše nepotrebnih odluka.
Vrijeme postaje dio poslovne strategije
Umjetna inteligencija danas može analizirati goleme količine podataka, prepoznati obrasce i ponuditi scenarije koje čovjek možda ne bi uočio. Ipak, odgovornost za najvažnije poslovne odluke i dalje ostaje na ljudima.
Zato pitanje vremena dobiva novu važnost. Ne zato što je petak sam po sebi loš dan za odlučivanje, nego zato što mentalna iscrpljenost može promijeniti način na koji procjenjujemo rizik, tumačimo informacije i biramo između mogućih rješenja.
Najuspješnije kompanije budućnosti možda neće biti one koje donose najviše odluka, nego one koje uspiju ukloniti najveći broj nepotrebnih odluka. U vremenu kada podataka nikada nije bilo više, upravo sposobnost da pravu odluku donesemo u pravom trenutku postaje jedna od rijetkih konkurentskih prednosti koju je teško kopirati.
⇛ Pri preuzimanju sadržaja obvezno navesti izvor i postaviti poveznicu na originalni članak.
