Priuštivost stanovanja postaje jedan od najvećih ekonomskih izazova Europe. Najnoviji podaci pokazuju da je kupnja stana, u odnosu na prihode kućanstava, danas zahtjevnija u Lisabonu i Splitu nego u Parizu ili Londonu. To više nije samo pitanje tržišta nekretnina. Riječ je o trendu koji utječe na tržište rada, mobilnost stanovništva, investicije i dugoročnu konkurentnost gospodarstava.
Bosna i Hercegovina nije dio Europske unije, ali trendovi na domaćem tržištu sve više podsjećaju na one u europskim gradovima u kojima cijene stanova rastu brže od plaća. Upravo zato iskustva Portugala i Hrvatske mogu biti upozorenje na ono što čeka i BiH ako se ponuda stanova ne poveća.
Lisabon i Split na vrhu europske ljestvice
Prema podacima platforme Numbeo, prosječnom kućanstvu u Lisabonu potrebno je 18,7 godišnjih prihoda za kupnju stana. Jednaki omjer zabilježen je i u Splitu.
Već se omjer od 10 godišnjih prihoda smatra granicom nakon koje tržište postaje ozbiljno nepriuštivo. Lisabon i Split gotovo su dvostruko iznad te razine.
Odmah iza njih nalaze se Prag, Milano i Tirana s omjerom od 18,1, zatim Beč sa 17,4 te Beograd sa 17,2 godišnja prihoda. Tek potom slijede Pariz s omjerom 17 i London sa 16.
Takvi podaci pokazuju da problem više nije ograničen na najbogatije europske metropole. Sve češće pogađa gradove čije gospodarstvo i razina plaća ne mogu pratiti rast cijena nekretnina.
Kada cijene rastu četiri puta brže od plaća
Portugal je jedan od najupečatljivijih primjera.
U posljednjih deset godina cijene stambenih nekretnina porasle su oko 240 posto, dok je prosječna plaća povećana 59 posto, sa 839 na 1.333 eura. Cijene stanova tako su rasle gotovo četiri puta brže od primanja građana.
Stan u središtu Lisabona danas stoji oko 6.700 eura po četvornom metru, pa stan od 50 četvornih metara vrijedi više od 335.000 eura.
Razlog nije samo snažna potražnja. Portugal godinama gradi premalo novih stanova. Godišnje ih se izgradi između 25.000 i 30.000, dok bi za uravnoteženje tržišta bilo potrebno najmanje 45.000 do 50.000 novih stambenih jedinica.
BiH nije iznimka
Dok Europa raspravlja o rekordnim cijenama u Lisabonu ili Splitu, Bosna i Hercegovina prolazi kroz sličan proces, samo s drukčijim brojkama. Cijene kvadrata posljednjih godina rastu brže od primanja, zbog čega kupnja prve nekretnine postaje sve veći financijski izazov.
Analize Financa.ba već su pokazale da se tržište mijenja. Sve više građana razmišlja o kućama u prigradskim naseljima jer za sličan iznos mogu dobiti znatno više prostora. To više nije pitanje životnog stila nego financijske računice.
Istodobno, put do prve nekretnine postaje sve dulji jer rast cijena stanova nadmašuje rast plaća, dok kupovna moć građana zaostaje za tržištem.
Dodatni poticaj kupcima trebale bi donijeti mjere poput povrata PDV-a za prvu nekretninu. No, takve mjere mogu pomoći dijelu građana, ali same po sebi neće riješiti problem ako ponuda novih stanova nastavi zaostajati za potražnjom.
Problem više nije samo socijalni
Portugal posljednjih godina svjedoči masovnim prosvjedima zbog nepriuštivosti stanovanja. Pokret Casa para Viver okupio je desetke tisuća građana koji traže strožu regulaciju tržišta najma i učinkovitije korištenje praznih nekretnina.
Razlog nije samo životni standard.
Član savjetodavnog tijela Europske komisije za priuštivo stanovanje Jaime Luque upozorava da grad počinje gubiti gospodarsku konkurentnost kada učitelji, liječnici, medicinske sestre, policajci ili mladi stručnjaci više ne mogu priuštiti život ondje gdje rade.
To upozorenje vrijedi i za zemlje jugoistočne Europe. Kada mladi stručnjaci odlaze zato što ne mogu riješiti stambeno pitanje, tržište rada postupno gubi ljude koji nose budući gospodarski rast.
Stanovanje postaje pitanje konkurentnosti
Većina ekonomista ne očekuje značajniji pad cijena nekretnina u skorije vrijeme. Iako su stanovi sve skuplji, stroži uvjeti kreditiranja znače da tržište zasad ne pokazuje obilježja klasičnog špekulativnog balona.
To znači da najveći izazov više nije čekanje pada cijena, nego povećanje ponude novih stanova.
Za Bosnu i Hercegovinu to je posebno važno. Ako rast cijena nastavi nadmašivati rast plaća, ni porezne olakšice ni subvencije neće biti dovoljne da mladim obiteljima olakšaju kupnju prve nekretnine.
Nepriuštivost stanovanja zato više nije samo pitanje tržišta nekretnina. Ona postaje pitanje gospodarske konkurentnosti. Gradovi koji si ne mogu priuštiti vlastite učitelje, liječnike, inženjere ili mlade poduzetnike postupno gube razvojni potencijal. Upravo zato stambena politika postaje jedna od najvažnijih ekonomskih politika desetljeća, a Bosna i Hercegovina još uvijek ima priliku reagirati prije nego što problem postane jednako izražen kao u najskupljim europskim gradovima.
