Niska izlaznost obilježila je najnovije referendume u Italiji, usmjerene na promjene u radnom zakonodavstvu i imigraciji. Nakon dva dana glasanja, na birališta je izašlo samo 29 posto građana, što je značilo automatski neuspjeh svih referendumskih prijedloga. Budući da je za valjanost potrebna najmanje polovična izlaznost, nijedna od inicijativa nije prošla.
Građani podržali prijedloge o radu i državljanstvu
Referendumska pitanja pokrenuta su na inicijativu sindikata i ljevičarskih političkih opcija. Ponuđene mjere uključivale su jaču zaštitu radnika od otkaza, povećanje otpremnina, kao i ukidanje ugovora na određeno vrijeme. Također se glasalo o odgovornosti poslodavaca u slučaju nesreća na radu.
Posebno se isticalo i peto pitanje koje se odnosilo na brže dobivanje državljanstva za državljane zemalja izvan EU-a. Prema tom prijedlogu, državljanstvo bi se moglo steći nakon pet godina boravka, umjesto sadašnjih deset.
Preliminarni rezultati pokazali su da je većina onih koji su izašli na izbore podržala prijedloge. Međutim, s obzirom na nisku izlaznost, to nije bilo dovoljno za njihovo usvajanje. U ponedjeljak su birališta zatvorena u 15 sati, a već tada je bilo jasno da referendumi neće uspjeti.
Bojkot desnice i niska izlaznost presudili referendumima
Još u nedjelju navečer, kada je izlaznost iznosila samo 22 posto, postalo je očito da će rezultat biti neuspješan. Referendumi u Italiji često ne uspijevaju upravo zbog nedostatne angažiranosti birača, a od kraja Drugog svjetskog rata do danas održano ih je 78, od čega je velik broj bio nevaljan.
Politički kontekst ovih referenduma također je igrao značajnu ulogu. Desničarska vlada premijerke Giorgije Meloni savjetovala je svojim pristašama da ne sudjeluju u glasanju. Sama Meloni je posjetila biračko mjesto, ali nije dala svoj glas, što je mnogi protumačili kao jasnu političku poruku.
Ovi referendumi, iako neusvojeni, odražavaju duboke podjele u talijanskom društvu po pitanju radnih prava i migracijske politike. Konačni rezultati bit će poznati nakon potpunog prebrojavanja glasova, ali neće imati nikakav učinak na zakonodavstvo.
Kako piše Poslovni dnevnik, ovo se smatra velikom pobjedom desnice, budući da su svi prijedlozi ljevice i sindikata odbijeni, i to bez potrebe za konkretnom kampanjom.
Pitanje radne sigurnosti i prava radnika ostaje i dalje otvoreno, no referendumi nisu uspjeli mobilizirati dovoljno glasača. Rezultati su još jedan podsjetnik na probleme političke apatije u Italiji te ograničenja izravne demokracije kada ne postoji šira podrška javnosti.
