Vanjskotrgovinska razmjena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda Bosne i Hercegovine u 2024. godini dosegnula je rekordnih šest milijardi KM, uz deficit od 3,8 milijardi KM, navodi se u analizi koju je usvojilo Vijeće ministara BiH.
Izvoz ovih proizvoda iznosio je 1,1 milijardu KM, što predstavlja rast od devet posto, dok je uvoz bio znatno veći – 4,9 milijardi KM, uz povećanje od 10 posto.
Europska unija ostaje najznačajniji trgovinski partner BiH, s obzirom na to da je izvoz u zemlje EU vrijedio 495 milijuna KM, a uvoz 2,8 milijardi KM. Na tržište EU plasirano je oko 45 posto ukupnog bh. izvoza, dok je više od polovice (56 posto) uvezenih proizvoda stiglo iz Unije.
CEFTA partneri zauzimaju drugo mjesto po važnosti u trgovini. Ukupna vrijednost izvoza prema CEFTA-i u 2024. iznosila je 459 milijuna KM, što je 11 posto više nego prethodne godine, dok je uvoz vrijedio 1,4 milijarde KM, uz rast od sedam posto. Deficit u razmjeni s CEFTA-om iznosio je 914 milijuna KM.
Najviše bh. proizvoda izvezeno je u Hrvatsku (20 posto), Srbiju (19 posto), Crnu Goru (11 posto), Sjevernu Makedoniju (osam posto), Tursku (sedam posto), Sloveniju (pet posto), Italiju i Njemačku (po četiri posto) te Austriju (tri posto).
S druge strane, BiH je najviše uvozila iz Srbije (25 posto), Hrvatske (12 posto), Njemačke (osam posto), Italije (sedam posto), Mađarske (šest posto), Brazila i Poljske (po pet posto), Nizozemske (četiri posto), te Turske i Austrije (po tri posto).
U izvozu dominiraju primarni proizvodi poput mlijeka, smrznutih malina, pšeničnog brašna i konzerviranih namirnica, dok je udio prerađenih proizvoda poput kečapa, keksa i vafla znatno manji. Za razliku od toga, u strukturi uvoza prevladavaju prerađeni proizvodi – voda, pivo od slada, cigarete, bezalkoholna pića i goveđe meso, a među primarnim proizvodima najviše se uvozi šećer za rafiniranje i kava.
