Četvrtak, 18 travnja, 2024
spot_img

Zadnje objave

Možda vam se sviđa

Štednja građana BiH u bankama 16 milijardi KM

Likvidnost i sigurnost kao ključne odlike domaćeg bankarskog sustava. Presudni su elementi zbog kojih se već u kontinuitetu može pratiti kako raste štednja građana BiH, kao i privatnih poduzeća u domaćim bankama.

Posljednji podaci koje je objavila Centralna banka BiH podupiru ovaj zaključak. Otkrivaju kako su stanovnici BiH u samo mjesec dana povećali svoju štednju za čak 383,7 milijuna KM. Rast je zabilježen i kod privatnog i poslovnog sektora, doduše u nešto manjem iznosu – od 30,9 milijuna KM. Ovo su podaci s kraja prosinca. Kada se isti usporede s onima s kraja studenoga, jasno se suočava značajan porast štednje. Naime, na kraju studenoga depoziti građana su porasli za tek 8,9 milijuna KM (0,1%), a kod privatnih poduzeća za 125,8 milijuna KM (1,8%).

Štednja rasla i na godišnjoj razini

Rast depozita primjetan je na godišnjoj razini. Tempo je snažan da smo se približili magičnom broju od dvije milijarde maraka. Naime, na kraju prosinca 2023. u odnosu na kraj prosinca 2022. depoziti su porasli za 1,88 milijardi KM. Godišnji rast zabilježen je kod sektora stanovništva za 1,48 milijardi KM (10,2%) i kod privatnih poduzeća za 928,2 milijuna KM (15,1%).

Depoziti su na godišnjoj razini smanjeni kod vladinih institucija za 311,1 milijun KM (6,8%). Kod nefinancijskih javnih poduzeća smanjeni su za 119,1 milijun KM (5,9%). Kod ostalih domaćih sektora za 100,6 milijuna KM (5,3%). Kada se osvrnemo na ukupnu strukturu štednje u bankama, a koja na kraju prosinca iznosi 31,11 milijardi maraka. Vidljivo je kako najveći dio čine depoziti stanovništva, i to nešto više od 16 milijardi maraka.

Na drugom mjestu je štednja privatnih poduzeća u iznosu od oko 7 milijardi maraka. Slijede vladine institucije s gotovo 4,3, javna poduzeća s gotovo 1,9 te depoziti ostalih domaćih sektora s oko 1,8 milijardi maraka. Konstantan porast štednje ekonomski analitičari objašnjavaju činjenicom da se domaći bankarski sustav pokazao otpornim i stabilnim i u vremenima krize te je rast povjerenja u njega zapravo posljedica dobrog upravljanja u vremenima koja traže visoku razinu sigurnosti u novčanim tokovima.

Bankarski sustav siguran

Ravnatelj Agencije za bankarstvo Federacije BiH Jasmin Mahmuzić za Večernji listi je kazao kako banke imaju središnju ulogu u našem financijskom sustavu. Promjene ključnih kategorija, kao što je razina depozita i kredita u bankama, upućuju na ekonomsko stanje i opća očekivanja.

Osim percepcije sigurnosti i stabilnosti bankarskog sustava, na rast depozita utječu i ostali čimbenici makroekonomskog okruženja. Navodi Mahmuzić. te dodaje kako u razdobljima pojačane ekonomske neizvjesnosti ili nestabilnosti stanovništvo odgađa investiranje ili reducira određene oblike potrošnje. U našim uvjetima može se govoriti, ističe, i o nedostatku drugih opcija za ulaganje. Stanovništvo se odlučuje na oblike štednje koji osiguravaju osobnu financijsku stabilnost i sigurnost. Ako su alternative štednji drugi oblici ulaganja, poput dionica ili nekretnina, manje atraktivne, nedostupne ili riskantne, građani preferiraju čuvanje novca u bankama. Iako blage, promjene razine kamatnih stopa na depozite očekivano potiču određene oblike štednje. Depoziti su i pod utjecajem ostalih promjena koje se odnose na razine prosječnih prihoda, ekonomske, ali i demografske prilike – naveo je Mahmuzić.

Jasmin Mahmuzić direktor Agencije za Bankarstvo FBiH
Jasmin Mahmuzić direktor Agencije za Bankarstvo FBiH

Rast i na strani kredita

Novac u bankama kao oblik štednje pokazuje se i, dugoročno gledano, kao najsigurniji način štednje. U vremenima čestih kriza na globalnom tržištu, koje se zasigurno reflektiraju i na domaće ekonomske prilike, počevši od inflacijskih pa do recesijskih kretanja, dolazi se do zaključka kako je imati osiguranu svotu novca na bankama pravi odgovor na moguće izazove. S druge strane bankarske vage također je moguće utvrditi porast mjesečnih i godišnjih iznosa. Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju prosinca 2023. godine iznosili su 23,55 milijardi KM. U odnosu na prethodni mjesec zabilježeno je povećanje kredita od 247,4 milijuna KM (1,1%).

Kreditni rast zabilježen je kod svih sektora: kreditiranje stanovništva je raslo za 26 milijuna KM. Kreditiranje privatnih poduzeća za 144,5 milijuna KM, nefinancijskih javnih poduzeća za 35,3 milijuna KM. Vladine institucije su povećale iznos kredita za 17,7 milijuna KM. Ostali domaći sektori su povećali iznos kredita za 24 milijuna KM. Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u prosincu 2023. godine iznosila je 6,7%, nominalno • 1,48 milijardi KM.

Prijavite se na naš Newsletter

Popularno