Zamislimo da poznajete stomatologa. Zarađuje dobro i prije četrdesete postao je partner u ordinaciji. Pričate o njemu i kažete:
„Moj prijatelj je vrlo uspješan stomatolog.“
Sada zamislite drugog prijatelja – socijalnog radnika, humanitarnog aktivista ili noćnog njegovatelja u domu za starije osobe. Kada biste njih nazvali „uspješnima“?
Povjesničar Rutger Bregman ističe zanimljivu činjenicu:
„Neobično je to što naš jezik riječ ‘uspjeh’ uglavnom čuva za moć, bogatstvo i utjecaj. A ako jezik odražava našu psihu, što to govori o nama?“
Vrijednosti koje definiraju život
Bregman postavlja ključno pitanje: što zapravo mjerimo kada mjerimo vrijednost života?
Kažemo:
- „Proživio je dobar život.“
- „Bio je omiljen među svojima.“
- „Ona je bila jedna od najuspješnijih liderica u povijesti kompanije.“
Ali prema kojoj se to ljestvici mjeri?
Najčešći odgovor je – novac.
„Novac funkcionira kao semafor u videoigri – brojevi samo rastu, dok vam se ime ne pojavi na ljestvici najboljih.“
Jedan Bregmanov prijatelj, koji radi s Formulom 1 i prisustvuje zabavama milijardera, tvrdi da nikada nije vidio nesretniju skupinu ljudi:
„To je prostorija puna hvalisavaca koji s gorčinom uspoređuju svoja bogatstva.“
Uspješan život u novoj formuli
Vrijednost života ne mora se mjeriti samo novcem, prenosi Bonitet. Može to biti i ljubav obitelji, osjećaj svrhe, kreativni doprinos – pa čak i ova šaljiva formula:
(R × U) ÷ (K + S)
gdje je:
- R = radosni trenuci
- U = učestalost smijeha
- K = kasni sati u uredu
- S = sastanci koji su mogli biti e-mail
Bregman predlaže da uspjeh gledamo kroz novu „valutu“: društvenu dobrobit.
Uspješan život je onaj u kojem čovjek:
- ublažava patnju,
- doprinosi rješenju globalnih problema,
- zauzima jasan stav oko važnih pitanja.
„Moramo redefinirati što znači biti uspješan.“
Pisac Alan Rein to je rekao još jednostavnije:
„Mnogi se ljudi penju uz ljestve uspjeha da bi na vrhu otkrili da su te ljestve bile naslonjene na pogrešan zid.“
Jesmo li zaista korisni?
Istraživanja pokazuju da oko 25 % zaposlenih u svijetu smatra da je njihov posao – društveno besmislen. Četvrtina ljudi!
U današnjoj plitkoj definiciji uspjeha (visoka plaća, značajna titula), javlja se tihi unutarnji glas:
„Doprinosim li uopće nečemu vrijednom?“
Kapital preživljavanja i moralna ambicija
A što je s ljudima koji se jednostavno bore za preživljavanje?
Koji su sputani obvezama, odgovornostima, financijama?
Za Bregmana, moralna ambicija nije luksuz privilegiranih.To je ideal za sve.
Primjeri iz povijesti to potvrđuju:
- Rosa Parks – krojačica,
- Lech Wałęsa – električar,
- Nelson Mandela – čuvar u rudniku.
„Moralna ambicija je za svakoga.“
Rutger Bregman ne nudi gotove odgovore, ali postavlja prava pitanja. Ako se uspjeh do sada mjerio plaćom, statusom i titulom – vrijeme je da razmislimo o novim mjerilima.
Možda najvažnije pitanje koje možemo postaviti nije: „Jesam li uspješan?“, već: „Jesam li koristan?“
