U hotelu Hills na Ilidži, jučer je održana konferencija “Zelena tranzicija privrede Bosne i Hercegovine – Izazovi i očekivanja” koja je okupila oko 170 sudionika među kojima su bili brojni predstavnici gospodarstva ali i predstavnici vlasti u Bosni i Hercegovini. Konferencija je imala za cilj adresirati vrlo važna pitanja za unapređenje poslovnog okruženja u Bosni i Hercegovini iz oblasti zelene energije i cirkularne ekonomije. Također, u trenutnim turbulentnim, globalnim okolnostima posljedice na tržište energenata su već vidljive i štetne zbog čega ova tema još više dobiva na značaju.
Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, koja je ujedno i organizator konferencije, aktivno se uključila i u ove procese prepoznajući potencijal “zelenih“ lanaca vrijednosti i energije iz obnovljivih izvora u smislu stvaranja novih vrijednosti, izvoznog potencijala, maksimalnog korištenja unutrašnjih resursa i novih radnih mjesta.
Konferenciju je otvorio dopredsjednik Komore dr.sc. Vjekoslav Vuković nakon čijeg obraćanja su uslijedile 3 panel diskusije na temu “Energetska tranzicija MSP u Bosni Hercegovini”; “Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora energije i otpada”; “Dekarbonizacija saobraćaja-uspješne priče”.
Kao dio Europskog Zelenog dogovora, sa Europskim zakonom o klimi, EU je sebi kao obavezujući cilj postavila postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine, a koji zahtijeva da se trenutni nivoi emisije plinova staklene bašte značajno smanje u narednim desetljećima. Kao međukorak ka klimatskoj neutralnosti, EU je podigla svoju klimatsku ambiciju za 2030, obavezujući se da će smanjiti emisije za najmanje 55% do 2030. godine. U srpnju 2021. godine, Europska komisija je predstavila prvu seriju usvojenih dokumenata u okviru paketa „Spremni za 55“. Paket sadrži zakonske prijedloge za reviziju cjelokupnog klimatskog i energetskog okvira EU 2030, uključujući zakonodavstvo o podjeli napora, korištenju zemljišta i šumarstvu, obnovljivoj energiji, energetskoj efikasnosti, emisionim standardima za nove automobile i kombije, kao i Direktivu o oporezivanju energije.
Prekogranični mehanizam za prilagođavanje karbona (CBAM) je dio predloženih mjera, koje će također direktno utjecati na kompanije sa zapadnog Balkana, a koji je osmišljen sa idejom za sprječavanje rizika od curenja karbona i podržavanja povećane ambicije EU u pogledu ublažavanja klimatskih promjena, uz osiguravanje kompatibilnosti sa WTO. Prijedlogom se predviđa da će se CBAM sistem postepeno uvoditi i da će se u početku primjenjivati samo na odabranim robama sa visokim rizikom od curenja karbona: željezo i čelik, cement, đubrivo, aluminij i električna energija. Sistem izvještavanja će se primjenjivati od 2023. za navedene robe, s ciljem da se olakša nesmetano uvođenje sistema i da se olakša dijalog sa Bosnom i Hercegovinom, dok će uvoznici početi plaćati financijsku korekciju od 2026. godine. Nakon ovih prvoodabranih roba, mehanizam će se uvesti na sve robe iz BiH.
Gore navedeno Bosnu i Hercegovinu uvodi u sferu rizika od gubitka tržišta EU koje uvozi preko 70% naše proizvodnje slijedom čega je veoma važno poduzimati potrebne radnje da bi se ova mogućnost izbjegla.
Usprkos napretku u oblasti upravljanja otpadom, BiH se ipak suočava sa raznim poteškoćama koje se prije svega odnose na visoke operativne troškove, nedostatak financijskih sredstava za neophodne investicije, nizak stupanj pokrića prikupljenog otpada, vrlo nizak stupanj separacije otpada, odlaganje otpada na nesanitarne površine, legislativa koja nije harmonizirana sa EU, slab institucijski okvir, manjak kapaciteta stručnog osoblja na svim nivoima i pomanjkanje opće svijesti o nužnosti upravljanja otpadom. Ponovo se dolazi do potrebe kreiranja funkcionalnog ambijenta i unaprijeđenja sustava upravljanja i zbrinjavanja otpada, što znači da su prije svega potrebni novi i funkcionalni zakoni. Sve navedeno je rješivo ali se nažalost stječe utisak kao da nema volje ili se preferira biti zatrpan otpadom umjesto da prepoznamo njegov potencijal.
Dekarbonizacija prometa je izuzetno težak zadatak koji se ne smije ignorirati jer će na kraju rezultirati većim troškovima u budućnosti. Pored uglja, ispušni plinovi iz vozila predstavljaju veliku opasnost po ljudsko zdravlje. Rješenje leži u promjeni svijesti građana i potrošača, ekološkom javnom prijevozu i reguliranju unutrašnjeg tržišta, pripremi infrastrukture za vozila sa alternativnim gorivima i dekarbonizacija motora.
Sudionici konferencije izražavaju nadu da će relevantne institucije raditi na poduzetim obavezama u skladu sa stručnim mišljenima i procjenama nadležnih institucija i privatnog sektora u Bosni Hercegovini. Izražen je zajednički stav da je potreban angažman svih aktera kako bi se izvršio dodatni pritisak na rješavanje problema, kao i podizanje svijesti o trendovima zelene tranzicije sa kojima se suočava bh. gospodarstvo i društvo u cjelini.
Krajnji cilj konferencije je kreiranje zaključaka koji će predstavljati temelje za buduće djelovanje svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini, Stoga se nadamo da ćemo svi zajedno izvući pouke iz ovog skupa koji treba dati smjernice budućih politika razvoja, upravljanja i korištenja potencijala našeg gospodarstva u njegovom „zelenom“ maksimumu.
