Rastuće cijene nafte, geopolitičke krize i prijetnje blokadama prijevoznika ponovno otvaraju pitanje stabilnosti tržišta energije u Bosni i Hercegovini. Ključni mehanizam za odgovor u Federaciji BiH predstavljaju obvezne rezerve nafte i naftnih derivata, kojima upravljaju Terminali Federacije.
O aktualnom stanju govorio je u Dnevniku D FTV-a Damir Kreso, predsjednik Upravnog odbora Terminala Federacije.
Infrastruktura kao glavni izazov
Kreso ističe da je najveći problem nedostatak kapaciteta skladištenja.
- „Naš jedini operativni terminal je nedavno obnovljeni terminal u Blažuju. Terminal u Bihaću se rekonstruira, Živinice se proširuju, a Mostar se priprema za sljedeću fazu. Kada svi budu gotovi, ukupni kapacitet bit će oko 220 tisuća kubičnih metara“ – naglasio je Kreso.
Dodao je da BiH nema rafineriju, ali da je nedostatak skladišnih kapaciteta veći izazov:
- „Ako već uvozimo gorivo, moramo imati gdje ga skladištiti i čuvati.“
Terminal Ploče – ključna točka opskrbe
Kreso posebno ističe regionalnu važnost terminala u Pločama:
- „Oko 80 posto naftnih derivata za BiH ulazi preko terminala u Pločama. To je najvažniji infrastrukturni objekt za opskrbu. Bez tog terminala, gorivo u Federaciji bi bilo 5 KM.“
Problem ostaje neriješen pravni status, no Kreso očekuje rješenje do kraja godine:
- „Radimo na rješavanju imovinsko-pravnih pitanja s Hrvatskom. Dugotrajan je proces, ali očekujem stabilno korištenje terminala nakon završetka pregovora.“
Stabilna opskrba i uloga rezervi
Terminali Federacije, osnovani 2014. godine, upravljaju rezervama za hitne situacije – ratove, poremećaje opskrbe ili prirodne katastrofe.
- „Terminali nemaju ulogu u određivanju cijena. Tržište je regulirano, postoje jasno propisane marže i nadzor od strane Federalnog ministarstva trgovine i inspekcija“ – naglašava Kreso.
Kapaciteti i trajanje rezervi
Krajem prošle godine terminal u Blažuju formirao je 42 milijuna litara rezervi, dok je uspostavljena i željeznička veza s Pločama, što omogućava veće isporuke goriva.
- „Vlada Federacije odlučuje kome se i u kojim količinama dodijeljuje gorivo – prvenstveno bolnicama, policiji, vatrogascima i drugim ključnim službama. Trenutne rezerve mogu trajati mjesecima, ovisno o potrošnji i opsegu krize“ – rekao je Kreso.
Transparentnost i sigurnost
Kreso pojašnjava zašto se ne objavljuju točne brojke:
- „Nijedna zemlja ne objavljuje točan iznos svojih rezervi. Postoji obveza imati zalihe za određeno razdoblje, ali konkretne brojke se ne objavljuju iz sigurnosnih razloga.“
Rezerve za ključne usluge, ne za građane
Državne rezerve nisu za stabilizaciju cijena ili potrošnju građana, već samo za hitne slučajeve.
- „Iznajmljivanjem skladišnih kapaciteta privatnim tvrtkama povećavamo ukupne zalihe. Vlada ima pravo prvokupa i može brzo reagirati ako je potrebno dodatno gorivo“ – dodao je Kreso.
Financiranje i usporedba s regijom
Terminali se financiraju od jednog feninga po litri goriva, što godišnje iznosi 9–9,5 milijuna KM. Sredstva se koriste za izgradnju terminala, nabavu rezervi i održavanje sustava.
- „U posljednje dvije godine u terminal Blažuj uloženo je oko 25 milijuna, u Bihać 24 milijuna, a u nabavu nafte i derivata više od 15 milijuna. Sredstva idu u razvoj i rezerve, a ne u administraciju“ – istaknuo je Kreso.
Kreso ističe da BiH zaostaje za regijom:
- „U Hrvatskoj se izdvaja 5 feninga po litri, u Srbiji 4, u Crnoj Gori 6, a kod nas samo jedan. Povećanjem izdvajanja mogli bismo ubrzati izgradnju terminala tri do četiri puta i povećati rezerve.“
Utjecaj globalnih kriza
Rast cijena nafte utjecao je na nabavu:
- „Zaustavili smo isporuke dok se tržište ne stabilizira, jer nema smisla kupovati po najvišim cijenama. Očekujem da će se cijene vratiti u normalu.“
Spremnost sustava na moguće blokade
Terminali i distributeri pripremili su logističke mjere za eventualne poremećaje, uključujući povećanje zaliha i kapaciteta prijevoza.
- „Sustav je spreman, ali blokade uvijek mogu uzrokovati neželjene poremećaje. Nadam se da će se brzo pronaći rješenje kako građani ne bi osjetili posljedice.“
