Svjetska banka izrazila je ozbiljnu zabrinutost zbog ekonomskih posljedica rata u Iranu, posebno u kontekstu rasta inflacijeInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre..., pritiska na tržište rada i pogoršanja sigurnosti hrane.
Kako je istaknuo direktor Paschal Donohoe:
“Izuzetno smo zabrinuti zbog učinaka koje će ovo imati na inflaciju, radna mjesta i sigurnost hrane.”
Koordinirani odgovor s MMF i IEA
Svjetska banka najavila je jačanje suradnje s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i Međunarodnom agencijom za energiju (IEA) kako bi koordinirala globalni odgovor na krizu.
Institucije trenutačno vode intenzivne razgovore s državama članicama kako bi procijenile hitne potrebe i definirale financijske i političke mjere pomoći.
Donohoe naglašava:
“Trenutačno konzultiramo brojne vlade kako bismo utvrdili njihove potrebe, a očekujem da će u narednim tjednima slika biti znatno jasnija.”
Energetski šok prelazi na cijelo gospodarstvo
Rat, koji je započeo krajem veljače, doveo je do poremećaja ključnih opskrbnih lanaca i snažnog rasta cijena energije.
Poseban problem predstavlja gotovo blokiran Strait of Hormuz, kroz koji prolazi oko petine svjetske nafte i LNG-a, ali i trećina globalne trgovine gnojivima.
Zbog toga se kriza ne zadržava samo na energetskom sektoru.
Kako upozorava Donohoe:
“Iako izazov počinje u energetici, on ima potencijal proizvesti posljedice koje se prelijevaju kroz cijela gospodarstva.”
Najranjivije regije: Azija i Afrika
Najveći rizik bilježe zemlje Azije i Afrike, koje su posebno osjetljive na poremećaje u opskrbi i rast cijena.
Mnoge od tih država već su uvele mjere štednje energenata kako bi zaštitile ključne industrije. Istodobno, suočavaju se s padom dostupnosti energenata i rastom troškova.
Donohoe ističe:
“Zemlje upozoravaju na dohodovni šok uzrokovan rastom cijena te posljedice koje će to imati za kućanstva i poslovni sektor.”
Rizici za sigurnost hrane i dug
Poremećaji u opskrbi gnojivima dodatno povećavaju rizike za poljoprivredu i sigurnost hrane.
MMF upozorava da bi rast cijena hrane mogao imati posebno težak učinak na zemlje s niskim prihodima.
Prema njihovoj analizi:
“Stanovnici zemalja s niskim dohotkom najizloženiji su rastu cijena jer hrana čini oko 36 posto njihove potrošnje, u usporedbi s 20 posto u gospodarstvima u razvoju i devet posto u razvijenim ekonomijama.”
Dodatni problem predstavljaju ograničene devizne rezerve i slab pristup financijskim tržištima, što povećava rizik od dužničkih kriza.
Financijska pomoć i brzi odgovor
Svjetska banka već priprema konkretne mjere pomoći, uključujući hitne zajmove i tehničku podršku.
Kako naglašava Donohoe:
“Uspostavit ćemo odgovore koji uključuju financijske i političke mjere koje mogu i hoće pružiti podršku.”
Pregovori o financijskim instrumentima još su u tijeku i očekuje se da će trajati nekoliko tjedana, dok bi preporuke vezane uz politike mogle biti definirane već u narednim danima.
