Zlatne rezerve ponovno su u središtu strategija središnjih banaka diljem svijeta. Najnovije istraživanje Svjetskog vijeća za zlato pokazuje da monetarne vlasti ne samo da nastavljaju kupovati velike količine zlata nego ga sve češće žele pohranjivati unutar vlastitih granica.
Za financijska tržišta to je važan signal.
Središnje banke, koje upravljaju najvećim državnim rezervama na svijetu, očito procjenjuju da geopolitički rizici postaju dugoročan, a ne privremen problem.
Kupnja zlata ulazi u petu godinu snažnog rasta
Prema istraživanju provedenom među 74 središnje banke, monetarne vlasti posljednje četiri godine kupuju prosječno 1.000 tona zlata godišnje. To je dvostruko više od prosjeka zabilježenog tijekom prethodnog desetljeća.
Još je zanimljivije ono što očekuju za budućnost.
Gotovo 90 posto ispitanih središnjih banaka procjenjuje da će globalne zlatne rezerve nastaviti rasti tijekom sljedećih 12 mjeseci. Istodobno, 45 posto očekuje povećanje vlastitih rezervi, dok samo jedan posto predviđa njihovo smanjenje.
Takvi podaci pokazuju da zlato i dalje ima posebno mjesto u monetarnoj politici.
Unatoč razvoju financijskih tržišta, digitalnih valuta i sofisticiranih investicijskih instrumenata, središnje banke i dalje ga vide kao jednu od najsigurnijih imovina u razdobljima neizvjesnosti.
Zašto zlato ponovno postaje strateška imovina
Na tržištima se često govori o zlatu kao zaštiti od inflacijeInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre....
To je samo dio priče.
Posljednjih godina središnje banke sve više ističu i zaštitu od geopolitičkih rizika, sankcija i valutnih poremećaja.
Ruska invazija na Ukrajinu 2022. godine označila je prekretnicu.
Nakon što je zamrznuto oko 300 milijardi dolara ruske inozemne imovine, mnoge zemlje počele su postavljati pitanje koje se ranije rijetko javno spominjalo.
Što se događa ako država tijekom političke ili sigurnosne krize ne može pristupiti dijelu svojih rezervi koje se nalaze u inozemstvu?
To pitanje promijenilo je način razmišljanja brojnih monetarnih vlasti.
Zlato se vraća kući
Istraživanje pokazuje da sve više središnjih banaka povećava udio zlata pohranjenog unutar vlastite države.
Devet posto ispitanika navelo je da je tijekom posljednjih godinu dana povećalo domaće skladištenje zlata. Godinu ranije taj udio iznosio je pet posto.
Istodobno, deset posto središnjih banaka navodi da je diverzificiralo lokacije skladištenja u inozemstvu, u odnosu na samo dva posto godinu ranije.
To ne znači da London ili New York gube status globalnih središta za pohranu zlata.
Bank of England i Federal Reserve Bank of New York i dalje ostaju među najvažnijim lokacijama za međunarodne rezerve.
No trend pokazuje da sve više država želi smanjiti ovisnost o jednoj lokaciji ili jednoj jurisdikciji.
Povjerenje postaje jednako važno kao prinos
Za razliku od privatnih investitora, središnje banke ne upravljaju rezervama s ciljem ostvarivanja maksimalnog prinosa.
Njihov je prioritet sigurnost.
Zato se odluke o pohrani zlata sve češće donose kroz prizmu dostupnosti i kontrole nad imovinom.
Giovanni Staunovo, analitičar roba u UBS-u, izjavio je za CNBC da strah od ograničenog pristupa rezervama u inozemstvu nakon 2022. godine potiče pojedine središnje banke na repatrijaciju zlata.
Prema njegovim riječima, zlato ima i snažnu simboličku vrijednost jer se često smatra dijelom nacionalnog bogatstva i financijskog suvereniteta.
Upravo zato pitanje lokacije više nije samo logistička odluka.
Postalo je strateško pitanje.
Što to znači za tržište zlata
Trenutačna cijena zlata kreće se oko 4.348 dolara po unci, odnosno gotovo 140 dolara po gramu.
Kratkoročno kretanje cijena i dalje će ovisiti o kamatnim stopamaKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji..., politici američkih Federalnih rezervi, inflaciji i ponašanju investitora.
No potražnja središnjih banaka postaje sve važniji stabilizacijski faktor tržišta.
Staunovo procjenjuje da bi središnje banke i ove godine mogle kupiti između 750 i 1.000 metričkih tona zlata.
Takva potražnja sama po sebi možda neće izazvati eksplozivan rast cijena, ali stvara snažnu bazu koja pomaže održavanju stabilnosti tržišta čak i kada potražnja investitora ili industrije oslabi.
Poruka koju tržišta ne bi trebala ignorirati
Kada središnje banke povećavaju zlatne rezerve, to ne znači nužno da očekuju neposrednu krizu.
No znači da žele biti spremne za scenarije koje smatraju mogućima.
Upravo zato najvažniji zaključak ovog istraživanja nije količina kupljenog zlata.
Najvažnija je promjena načina razmišljanja.
Središnje banke više ne promatraju zlato samo kao financijsku imovinu. Sve češće ga vide kao instrument monetarne stabilnosti, geopolitičke zaštite i nacionalne sigurnosti.
U vremenu kada se globalni odnosi mijenjaju brže nego posljednjih desetljeća, ta promjena možda vrijedi više od samog zlata.
