Europa ima vrhunske znanstvenike, istraživačke institute i desetljeća iskustva u razvoju lijekova. Ono što joj nedostaje nije znanje nego kapital. Upravo zato Europska komisija kroz novi Biotech Act pokušava riješiti problem koji godinama koči europsku konkurentnost: kako pretvoriti znanstvena otkrića u globalno uspješne kompanije.
U Bruxellesu sve otvorenije priznaju da Europa ne zaostaje u laboratorijima, nego na tržištu. Previše inovacija nastaje u Europskoj uniji, a zatim se razvija i financira izvan njezinih granica. Rezultat je gubitak investicija, radnih mjesta i tehnološkog utjecaja u sektorima koji će oblikovati gospodarstvo budućnosti.
Biotehnologija zato postaje mnogo više od zdravstvene politike. Ona postaje industrijska i investicijska strategija.
Industrija koja raste brže od gospodarstva
Brojke pokazuju zašto Bruxelles sektor smatra strateškim prioritetom.
Biotehnološka industrija Europske unije posljednjih je godina rasla više nego dvostruko brže od ukupnog gospodarstva EU-a. Oko 75 posto radnih mjesta u sektoru nalazi se u zdravstvenoj biotehnologiji, što predstavlja približno 685 tisuća zaposlenih.
Istodobno, čak 40 posto svih lijekova koji se prodaju u Europskoj uniji čine biološki lijekovi, što dodatno potvrđuje važnost sektora za zdravstvene sustave, farmaceutsku industriju i dugoročni gospodarski rast.
Za Europsku komisiju pitanje više nije treba li ulagati u biotehnologiju, nego koliko brzo Europa može sustići konkurente.
Europa gubi utrku u ključnom trenutku
Rainer Becker, direktor za medicinske proizvode i inovacije u Glavnoj upravi za zdravlje i sigurnost hrane Europske komisije (DG SANTE), smatra da su dva problema posebno izražena: složena regulativa i nedostatak kapitala.
Prema njegovim riječima, europskim inovatorima često je potrebno previše vremena da svoja znanstvena otkrića pretvore u proizvode dostupne pacijentima.
“Biotehnološke inovacije u EU teško se komercijalno razvijaju i na kraju dolaze do pacijenata”, upozorava Becker.
Zbog toga Biotech Act predviđa ubrzavanje procesa kliničkih ispitivanja, kraće rokove za odobrenja te regulatorni okvir koji će bolje pratiti razvoj umjetne inteligencije, digitalnih tehnologija i personalizirane medicine.
Cilj nije smanjiti sigurnosne standarde, nego ukloniti administrativne prepreke koje usporavaju razvoj novih terapija.
Tri problema koja Bruxelles želi riješiti
Novi zakon fokusira se na tri ključna područja: regulatornu složenost, pristup kapitalu i biosigurnost.
Brži i predvidljiviji postupci trebali bi skratiti vrijeme između znanstvenog otkrića i dolaska terapije do pacijenta. Istodobno se planira jačanje proizvodnih kapaciteta i pristupa stručnosti potrebnoj za razvoj novih tehnologija.
Treći element odnosi se na usklađivanje biosigurnosnih pravila na razini cijele Europske unije, što bi trebalo povećati povjerenje investitora i olakšati prekogranični razvoj inovacija.
Najveći dobitnici trebali bi biti pacijenti, ali i europske kompanije koje danas često sele razvojne projekte izvan EU-a.
Najveći problem zove se kapital
Dok se o regulaciji mnogo govori, Bruxelles sve više priznaje da je novac jednako važan problem.
Becker ističe kako europske kompanije često uspješno prolaze rane faze razvoja, ali zapinju kada trebaju prikupiti veće iznose za širenje poslovanja i komercijalizaciju proizvoda.
Upravo tada mnogi osnivači i investitori odlaze prema američkom tržištu kapitalaTržište kapitala (engl. capital market), u užem smislu pr....
Podaci pokazuju koliko je izazov velik. Sjedinjene Američke Države ulažu približno devet puta više kapitala u biotehnološke startupove nego Europa.
Istodobno je europski udio u globalnim kliničkim ispitivanjima tijekom posljednjeg desetljeća pao s 18 na svega devet posto, dok je kineski porastao s manje od 10 na gotovo 30 posto.
Europa i dalje proizvodi znanje, ali sve češće gubi utrku za njegovu komercijalizaciju.
Deset milijardi eura za novi početak
Kako bi preokrenula trend, Europska komisija zajedno s Grupom Europske investicijske banke planira kroz inicijativu BioTechEU mobilizirati oko 10 milijardi eura ulaganja tijekom 2026. i 2027. godine.
Financiranje bi trebalo obuhvatiti cijeli životni ciklus tvrtki, od ranih investicija do rizičnog duga za kompanije u fazi snažnog rasta.
Namjera je stvoriti uvjete u kojima europski startupi neće morati tražiti kapital izvan kontinenta čim prijeđu početnu fazu razvoja.
Znanost Europa već ima
U raspravi o konkurentnosti često se zaboravlja da Europa ne kreće od nule.
Europski znanstvenici autori su oko 21 posto vodećih svjetskih biotehnoloških publikacija, što potvrđuje snagu istraživačke baze na kojoj kontinent može graditi budući rast.
Dobar primjer dolazi iz belgijskog Genta, gdje Flamanski institut za biotehnologiju (VIB) okuplja istraživače i kompanije koje razvijaju nove terapije za neke od najtežih bolesti današnjice.
Takvi centri pokazuju da Europa već posjeduje znanje, infrastrukturu i talente. Ono što još mora izgraditi jest financijski i regulatorni sustav koji će tim inovacijama omogućiti da ostanu i rastu na europskom tlu.
Biotech Act nije samo zakon o zdravstvu. To je pokušaj da Europa zadrži vlastite inovatore i pretvori znanstvenu izvrsnost u gospodarsku snagu. U utrci s Amerikom i Kinom upravo bi to mogla biti najvažnija investicija desetljeća.
