Dok Europa pokušava smanjiti ovisnost o Kini kada je riječ o kritičnim sirovinama, jedan gotovo nepoznat metal privlači sve veću pozornost. Antimon je potreban industriji, energetici i obrambenom sektoru, a njegov globalni lanac opskrbe izrazito je koncentriran. U toj se priči pojavljuje i Bosna i Hercegovina.
Stručne geološke procjene upućuju na potencijal od oko 200.000 tona antimona u BiH. Kod Srebrenice već traju nova istraživanja, dok Vareš ima tehnički definirane rudne rezerve koje uključuju i ovaj metal.
To zvuči kao velika prilika. No između procijenjenog geološkog potencijala i profitabilnog rudnika postoji velika razlika.
Zašto je antimon odjednom toliko važan
Antimon je srebrnkasti metal za koji većina ljudi vjerojatno nikada nije čula. Ipak, nalazi se u proizvodima i tehnologijama koje svakodnevno koristimo.
Upotrebljava se u usporivačima gorenja, baterijama, solarnom i specijalnom staklu te različitim industrijskim legurama. Važan je i za obrambenu industriju, među ostalim za određene vrste streljiva i vojne opreme.
Europska unija zbog njegove gospodarske važnosti i rizika opskrbe antimon svrstava među kritične sirovine.
Problem nije u tome što antimona na svijetu nema. Problem je u tome tko kontrolira njegovu proizvodnju i preradu.
Prema najnovijoj analizi S&P Globala, rudarska proizvodnja pod kineskom i ruskom kontrolom zajedno čini oko 80 posto svjetske ponude. Kina sama raspolaže s približno 70 posto globalnih kapaciteta za taljenje antimona.
Takva koncentracija dugo nije izazivala veću zabrinutost. A onda je Kina promijenila pravila.
Kina je pokazala koliko je tržište ranjivo
Peking je u rujnu 2024. uveo izvozne kontrole za antimon i proizvode koji ga sadrže. Nekoliko mjeseci poslije zabranjen je izvoz u Sjedinjene Američke Države.
Tržište je snažno reagiralo.
Cijena antimona, koja se nekoliko godina ranije kretala oko 12.000 dolara po toni, u srpnju 2025. dosegnula je gotovo 60.000 dolara. Bio je to povijesni skok.
Od tada se situacija djelomično smirila. S&P Global procjenjuje da se europska cijena tijekom 2026. spustila prema 27.000 dolara po toni. To je daleko od vrhunca, ali i dalje znatno iznad razina prije kineskih ograničenja.
Još važnije, problem opskrbe nije nestao.
Zapadne zemlje zato traže nove izvore kritičnih sirovina. Upravo tu antimon u BiH postaje mnogo zanimljiviji nego prije nekoliko godina.
Koliko antimona u BiH zapravo ima
Brojka od 200.000 tona ima znanstvenu podlogu, ali zahtijeva važno objašnjenje.
Stručni rad objavljen u časopisu Geologia Croatica procijenio je geološki potencijal Bosne i Hercegovine na oko 0,2 milijuna tona antimona. Kao posebno perspektivna područja izdvojeni su Čemernica, Podhrusanj, srebreničko rudno područje i Rupice kod Vareša.
To, međutim, ne znači da BiH danas ima 200.000 tona potvrđenih rezervi koje može početi eksploatirati.
Geološki potencijal pokazuje koliko bi metala moglo postojati. Rudna rezerva označava količinu za koju je istraživanjima i ekonomskim analizama utvrđeno da se može gospodarski isplativo eksploatirati.
Ta je razlika ključna.
Zato bi bilo pogrešno 200.000 tona jednostavno pomnožiti s tržišnom cijenom i zaključiti da BiH ispod zemlje ima nekoliko milijardi dolara.
Stvarna vrijednost ovisi o sadržaju metala u rudi, mogućnostima prerade, troškovima rudarenja, infrastrukturi, dozvolama i budućim tržišnim cijenama.
Kod Srebrenice istraživanja već daju rezultate
Jedno od područja na kojima bi se taj potencijal mogao jasnije definirati nalazi se kod Srebrenice.
Kanadska Terra Balcanica Resources istražuje projekt Viogor-Zanik, uključujući lokalitete Čumavići i Brežani. Bušenja su potvrdila polimetalnu mineralizaciju koja uključuje srebro i antimon, uz zlato, olovo i cink.
Novi rezultati objavljeni tijekom 2026. dodatno su proširili poznatu mineraliziranu zonu na Čumavićima.
No ovdje je važno povući jasnu granicu: kompanija zasad istražuje, ne eksploatira antimon.
Terra Balcanica još nema definiranu mineralnu rezervu za Viogor-Zanik. Preliminarnu procjenu mineralnih resursa najavljuje za četvrto tromjesečje 2027. Tek će tada slika o stvarnim količinama biti znatno jasnija.
Vareš ima konkretnije brojke
Kod Vareša je situacija drukčija.
Rupice su aktivan polimetalni rudarski projekt, a službene tehničke procjene uključuju i antimon. Prema podacima objavljenima u sklopu preuzimanja Adriatic Metalsa od Dundee Precious Metalsa, projekt ima 9,5 milijuna tona vjerojatnih rudnih rezervi s prosječnim sadržajem antimona od oko 0,2 posto.
To odgovara približno 19.000 tona antimona sadržanog u rudi.
Ipak, Vareš nije rudnik antimona. Njegovu ekonomsku vrijednost prvenstveno nose srebro, cink, olovo i zlato, dok je antimon dodatna komponenta polimetalnog ležišta.
Ta je razlika važna za realnu procjenu potencijala zemlje.
Antimon u BiH više nije samo geološka zanimljivost
S&P Global očekuje da će globalna potražnja za antimonom nastaviti rasti do 2030., uz snažniju potrošnju u proizvodnji solarnog stakla, usporivača gorenja i obrambenoj industriji.
Istodobno Europa pokušava smanjiti ovisnost o malom broju dominantnih dobavljača.
To Bosni i Hercegovini daje priliku koju prije desetak godina nije imala.
Ne znači da će zemlja postati veliki europski proizvođač antimona. Ne znači ni da će svih procijenjenih 200.000 tona ikada biti moguće eksploatirati.
Ali znači da geološki potencijal koji je dugo imao ograničenu gospodarsku važnost sada postoji u potpuno drukčijem globalnom okruženju.
Pravo pitanje zato više nije ima li antimona u BiH. Pitanje je koliko ga se može dokazati, gospodarski isplativo proizvesti i pretvoriti u stratešku prednost zemlje.
