Od pojave korona virusa broj korisnika interneta porastao je za 17 posto, što je ubrzalo razvoj pojedinih tehnoloških tvrtki. Očekivalo se da će pandemija radikalno promijeniti životne navike ljudi, no to se nije dogodilo.
Možda ćete biti iznenađeni, ali prema podacima Ujedinjenih naroda, danas čak 2,9 milijardi ljudi, otprilike dva od svakih pet stanovnika planeta, nema pristup internetu. Zadivljujuće, zar ne? Velika većina ljudi bez interneta, njih čak dvije trećine, živi u 46 najnerazvijenijih zemalja. Situacija bi, naime, bila još nepovoljnija da nije bilo kovida 19, prije nego što je svaki drugi stanovnik svijeta živio bez interneta.
Prema istraživanju Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU), koje je provedeno i objavljeno prije pola godine, pandemija je dovela do dodatnog povezivanja čak 782 milijuna ljudi na internet. Kao rezultat izolacije, zatvaranja škola i povećane upotrebe daljinskih komunikacija i usluga, broj korisnika interneta porastao je za 17 posto od pojave korona virusa.
Ovaj fenomen, koji ekonomisti i poduzetnici nazivaju povećanjem povezanosti, sam po sebi je doveo do ekonomskog jačanja niza internetskih usluga. No, svijet se zbog toga nije okrenuo naglavačke.
Internet ne može zamijeniti osobni kontakt
U prvim tjednima i mjesecima pandemije, kao što je to slučaj u krizi ovolikih razmjera, mnogima se činilo da ništa neće biti isto – da će nestati davatelji usluga koji ne mogu nestati daljinski, poput kozmetičkih salona, frizerskih salona, ugostitelja, kina, kazališta… Nedvojbeno je da su sve te tercijarne djelatnosti pretrpjele dramatičnu ekonomsku štetu, prvenstveno zbog opće karantene, ali ljudi tijekom pandemije ipak nisu toliko promijenili svoje navike da su ta zanimanja nestala.
Već prva istraživanja na ovu temu, tijekom 2020. godine, pokazala su da će do takvih promjena doći. Na primjer, u značajnom radu “Kako će pandemija utjecati na budućnost urbanog života?”, koju su 2020. godine objavili Matthew Conway i suradnici sa Sveučilišta Arizona, navodi se očekivanje dugoročnih promjena u radu na daljinu, javnom prijevozu, restoranima i zračnom prometu. Pokazalo se da dvije godine kasnije sve to postoji, a da je ključna promjena to što je internet malo veći i korisniji nego što je bio.
Istraživanje koje je godinu dana kasnije proveo utjecajni američki Pew Research Center među odraslim stanovnicima SAD-a zabilježilo je neke promjene u ponašanju ljudi, no zanimljiv je nalaz koliko se mnogi zbog toga osjećaju loše. Naime, više od 40 posto ispitanika reklo je da je tijekom kovida 19 otkrilo mogućnosti interneta i digitalnih tehnologija za koje prije nisu znali, dok čak 81 posto ispitanika nikada prije epidemije nije koristilo video pozive. No, oko 40 posto ispitanika navelo je da se zbog toga ne osjeća dobro, a 68 posto da novu vrstu komunikacije smatra korisnom, ali da ne može zamijeniti osobni kontakt.
U “COVID – 19, Internet i mobilnost: uspon rada na daljinu, telehealth, e-učenje i e- -Shopping ”), koji je objavio Elsevier u studenom 2021. i potpisali grčki istraživači Costas Muratidis i Apostolos Papaginakis, uočene su promjene u internetskim aktivnostima i takozvanoj urbanoj aktivnosti ljudi u Europi.
Istraživanje je pokazalo da je među ispitanicima iz urbanih sredina doista došlo do određenih promjena u ponašanju – broj ljudi koji rade na daljinu porastao je za 31 posto, a broj onih koji studiraju online za 34 posto. Postojeći korisnici internetskih komunikacija učetverostručili su broj videopoziva s rodbinom i prijateljima. No, istodobno nije zabilježen jednako značajan porast korištenja tretmana na daljinu i kupnje putem interneta, iako su i te aktivnosti neznatno porasle u odnosu na vrijeme prije Covida 19.
Kriza je pogodila i neke tvrtke
Ponekad strašne okolnosti, globalna katastrofa ili svjetski rat mogu utjecati na određene poslove čak i kada su sami po sebi potpuno bezopasni. Poznati primjer je instant kava, koja je zahvaljujući Drugom svjetskom ratu osvojila svijet. Zbog kašnjenja u transportu svježe kave iz Južne Amerike, mala švicarska tvrtka je tijekom rata počela dehidrirati kavu i prodavati je u limenkama američkoj vojsci, zahvaljujući čemu je izrasla u globalnog diva koji još uvijek dominira svijetom tržište hrane i pića. Tijekom pandemije takvu sudbinu očekivali su brojni internet i proizvodi za dom.
Kako je virus punio jedinice intenzivne njege, na burzi su doista stalan rast bilježile dionice tvrtki kao što je Netflix Inc. ili Peloton (koji prodaje kućne bicikle).
Kako izvještava list “Fortune”, početkom 2022. godine došlo je do zaustavljanja i pada akcija ovih kompanija.
Izvor:bif.rs
