BDP po stanovniku u BiH dosegnuo je 17.099 KM, oko 71 posto više nego 2020. Ipak, dohodak po stanovniku BiH i dalje je na približno 35 posto prosjeka EU. Najnovija računica IMF-a pokazuje koliko je taj jaz velik: uz sadašnju dugoročnu putanju rasta, za dostizanje prosječne razine dohotka EU trebalo bi približno 70 godina.
Problem, dakle, nije raste li BiH.
Problem je raste li dovoljno brzo.
Nominalni BDP po stanovniku snažno je porastao posljednjih godina. Ali veća brojka u markama nije isto što i jednako velik rast životnog standarda niti znači da BiH jednakom brzinom sustiže razvijenija europska gospodarstva.
Upravo ta razlika objašnjava zašto 17.099 KM može zvučati ohrabrujuće, dok istodobno 70 godina zvuči gotovo nestvarno.
BDP po stanovniku u BiH porastao je 71 posto
Prema najnovijim podacima Agencije za statistiku BiH, BDP po stanovniku u BiH 2025. dosegnuo je 17.099 KM, odnosno 8.743 eura. Riječ je o prvim službenim rezultatima za 2025., objavljenima krajem srpnja 2026.
Godine 2020. iznosio je 9.994 KM, a 2024. već 15.754 KM.
Nominalno povećanje u pet godina iznosi oko 71 posto.
No to ne znači da je stanovnik BiH u pet godina postao 71 posto bogatiji. Dio povećanja dolazi od realnog gospodarskog rasta, a dio od viših cijena.
Za procjenu koliko BiH stvarno sustiže EU zato je važniji relativni dohodak po stanovniku prilagođen razlikama u kupovnoj moći.
Tu je slika mnogo manje impresivna.
Od 30 do 35 posto prosjeka EU
Prema posljednjim usporedivim podacima koje koristi Europska komisija, BiH se s približno 30 posto prosjeka EU 2012. pomaknula na oko 35 posto 2024.
Dvanaest godina. Pet postotnih bodova.
Budući da i EU nastavlja rasti, BiH mora godinama rasti osjetno brže od europskog prosjeka da bi razvojni jaz stvarno smanjivala.
Ekonomist Velimir Šonje nedavno je za Financa.ba upozorio na isti problem: BiH raste relativno sporo za zemlju na ovoj razini razvoja. A kako se prostor za rast povećanjem broja radnika smanjuje, Šonje ključ budućeg rasta vidi u produktivnosti – u tehnologiji, znanju i sposobnosti kompanija da s postojećim resursima stvaraju veću vrijednost.
Poljska, Češka i druge zemlje srednje Europe pokazuju da brža konvergencija nije teorija. Ali njihov primjer pokazuje i nešto drugo: pristup kapitalu i velikom tržištu mora se pretvoriti u produktivnije gospodarstvo.
IMF-ova računica: sadašnjom putanjom 70 godina
Tu dolazimo do najvažnije brojke.
IMF je u najnovijem Article IV izvješću za BiH izračunao što se događa ako se sadašnja razlika u brzini rasta dugoročno zadrži.
Polazište je dohodak po stanovniku BiH od oko 35 posto prosjeka EU. Ako potencijalni rast BiH ostane oko tri posto, a EU raste oko 1,5 posto, za konvergenciju bi trebalo približno 70 godina.
To nije prognoza da će BiH 2096. godine automatski dostići EU. To je scenarij koji pokazuje koliko je sadašnja razlika u stopama rasta mala u odnosu na jaz koji treba zatvoriti.
Još je važniji drugi dio računice.
Ako bi BiH trajno povećala rast po stanovniku za samo 0,5 postotnih bodova, vrijeme potrebno za dostizanje europske razine dohotka skratilo bi se za gotovo 20 godina.
Pola postotnog boda u jednoj godini gotovo je neprimjetno.
Pola postotnog boda ponavljano desetljećima mijenja razvojnu putanju zemlje.
Ni 2026. zasad ne donosi potreban zaokret
Trenutačna kretanja ne pokazuju snažno ubrzanje.
IMF očekuje da će realni BDP BiH u 2026. porasti samo dva posto, nakon 2,1 posto u 2025. Srednjoročno bi se rast trebao vratiti prema tri posto, ali Fond upozorava da je to bez odlučnijih reformi premalo za značajniju konvergenciju prema EU.
Problem nije samo stopa rasta nego i ono što je stvara.
BiH ulazi u razdoblje u kojem je sve teže povećavati proizvodnju jednostavnim dodavanjem radnika. Demografski pritisci i ograničena ponuda rada znače da će sve veći dio budućeg rasta morati dolaziti iz veće produktivnosti.
Drugim riječima: iz sposobnosti da isti broj ljudi proizvede veću vrijednost.
Kako 70 godina pretvoriti u znatno manje?
Tu IMF-ova analiza postaje posebno korisna jer ne završava na dijagnozi.
Reforme povezane s europskim Planom rasta djelovale bi kroz veće investicije, rast produktivnosti, veću participaciju stanovništva na tržištu rada i nižu strukturnu nezaposlenost. U scenariju njihove potpune provedbe IMF procjenjuje da bi potencijalni rast BiH mogao dosegnuti oko četiri posto.
To mijenja i način na koji treba gledati investicije.
BiH ne treba bilo kakvo ulaganje samo zato što povećava ukupnu vrijednost investicija. Trebaju joj ulaganja koja donose tehnologiju i znanje, povećavaju izvoz i omogućuju domaćim kompanijama prelazak prema poslovima veće dodane vrijednosti.
Isto vrijedi za reforme.
Vrijednost reforme nije u tome što je donesena, nego povećava li sposobnost gospodarstva da proizvodi više po zaposlenom, privlači kapital i stvara bolje plaćena radna mjesta.
Najskuplji scenarij je sporo napredovanje
Brojka od 17.099 KM pokazuje da BDP po stanovniku u BiH raste. Ali sama po sebi ne govori sustižemo li razvijeniju Europu.
Pravo mjerilo je brzina kojom se razvojni jaz smanjuje.
IMF-ovih 70 godina zato nije najvažnije kao rok. To je upozorenje što se događa kada gospodarstvo desetljećima raste samo malo brže od zemalja koje pokušava sustići.
Razlika od pola postotnog boda u jednoj godini gotovo je nevidljiva. Ponavljana desetljećima može skratiti put prema europskoj razini dohotka za gotovo dvadeset godina.
BiH ne mora čekati 70 godina. Ali da bi taj put postao znatno kraći, nije dovoljno samo rasti. Mora rasti brže, produktivnije i dovoljno dugo.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
