Deloitte je objavio “Istraživanje o milenijalcima i generaciji Z za 2023. godinu”. Vidljiv je napredak u radnom okruženju, usprkos novim neočekivanim okolnostima. Pripadnici generacije Z i milenijalci konstantno preispituju ulogu rada u životu. Ravnoteža između posla i privatnog života ostaje glavni prioritet a fleksibilni režim rada, uključujući poslove sa nepunim radnim vremenom, sve je popularniji. Pripadnici generacije Z i milenijalci navode životne troškove kao svoju glavnu društvenu brigu. Zanimljivo, više od polovine ispitanika kaže da žive od plaće do plaće. Nivo stresa i anksioznosti i dalje je visok. Najviše je izazvan financijskim i ekološkim problemima, kao i pritiscima na radnom mjestu.
Zabrinuti za budućnost
Istraživanje pokazuje kako su se mijenja iskustvo pripadnika generacije Z i milenijalaca na radnom mjestu. Otkriveno je da, iako je očigledno ostavila značajne negativne posljedice, pandemija COVID-19 također je dovela do nekih pozitivnih trendova na radnom mjestu. Studija pokazuje napredak koji su, kako ove generacije smatraju, postigli njihovi poslodavci. Također pokazuje kako pripadnici generacije Z i milenijalci nastavljaju da donose odluke o načinu života i karijeri na osnovu svojih vrijednosti, prenosi Biznis i Finansije.
U svom dvanaestom izdanju, istraživanje je prikupilo iskustva oko 22.000 ispitanika, pripadnika generacije Z i milenijalaca iz 44 zemlje. Njihovi odgovori otkrivaju da su, iako priznaju da je došlo do nekih pozitivnih promjena, i dalje veoma zabrinuti za svoju budućnost. U izvješću se naglašava stalna zabrinutost u pogledu osobnog financijskog stanja. Također spominju se klimatske promjena i mentalno zdravlje. Ispituje se promjena odnosa pripadnika ovih generacija prema radu. Pripadnici generacije Z i milenijalci priznaju da je došlo do napretka na radnom mjestu. I dalje su nezadovoljni stupnjem fleksibilnosti i ravnoteže između posla i privatnog života.
Pripadnici generacije Z i milenijalci svjedoče da poslodavci ostvaruju napredak u nekim ključnim oblastima u odnosu na period prije pandemije. Približno trećina ispitanika sa punim ili djelomičnim radnim vremenom tvrde da su veoma zadovoljni svojim radnim/životnim balansom. Ako se vratimo u 2019. godinu takav odgovor je dao samo jedan od pet ispitanika. Zadovoljstvo fleksibilnošću na poslu, zajedno sa različitostima, ravnotežom i inkluzijom (DEI) također je poraslo.
Balans između posla i privatnog života
Pandemija je potakla preispitivanje uloga koje rad ima u njihovom životu. Dok skoro polovina pripadnika generacije Z i većina milenijalaca kažu da im je posao i dalje glavni faktor identiteta. U centru pažnje im je balans između posla i privatnog života. Ovo je glavno svojstvo koje cijene kod svojih vršnjaka i glavno pitanje koje razmatraju prilikom izbora poslodavca.
Pripadnici generacije Z i milenijalci žele fleksibilnost i u pogledu mjesta rada i radnog vremena. Mnogi ispitanici rade na daljinu ili u hibridnom režimu rada, a to je povlastica koja im je jako bitna. U međuvremenu, fleksibilni radni aranžmani, koji nude čitav niz struktura radnog vremena koje se mijenjaju kada se posao završi, odnosno broj radnih sati, sve su veći prioritet.
Troškovi života i egzistencija su glavna briga
Pripadnici generacije Z i milenijalci bi željeli da njihovi poslodavci ponude bolje mogućnosti za napredovanje zaposlenima sa fleksibilnim radnim vremenom. Generalno više poslova sa fleksibilnim radnim vremenom, kao i mogućnost fleksibilnijeg radnog vremena za zaposlene sa punim radnim vremenom (npr. zgusnute četvorodnevne radne tjedne).
Iako priznaju napredak koji su poslodavci postigli posljednjih godina, ispitanici smatraju da tu još ima prostora za napredak. Brinu da će se pozitivan trend zaustaviti dok se poduzeća ne obračunaju sa vanjski izazovima kao što su ekonomska neizvjesnost i uticaji rata u Ukrajini. Životni troškovi i dalje su glavna briga. Ekonomska neizvjesnost remeti sposobnost ispitanika da planiraju svoju budućnost.
Otprilike šest od deset pripadnika generacije Z i dvije trećine milenijalaca mišljenja su da će se ekonomija pogoršati ili ostati na istom nivou u njihovoj zemlji u narednih godinu dana. Među njima, mnogi misle da će zbog toga biti teže ili nemoguće tražiti povišicu ili unaprijeđenje. Puno će teže biti doći do novog posla ili tražiti veću fleksibilnost na poslu. Njihove ekonomske brige također utiču na njihovu sposobnost da planiraju svoju budućnost na osobnom nivou, a mnogi kažu da će biti teže ili nemoguće kupiti stan/kuću ili zasnovati obitelj, piše Biznis i Finansije.
Pripadnici generacije Z i milenijalci i dalje navode životne troškove kao svoju glavnu društvenu brigu, prije nezaposlenosti i klimatskih promjena. Više od polovine pripadnika generacije Z (51%) i milenijalaca (52%) kažu da žive od plaće do plaće (što je pet posto više u odnosu na 2022. godinu).
Bez obzira na njihove želje za boljom radnom/životnom ravnotežom i mogućnosti da smanje radno vrijeme, mnogi pripadnici generacije Z (46%) i milenijalci (37%) angažirani su se na još jednom poslu sa nepunim ili punim radnim vremenom pored svog primarnog posla da bi sastavili kraj sa krajem.
Drugi posao je vezan s internetom
Većina drugih poslova kojima se popunjava budžet odnose se na prodaju proizvoda ili usluga na internetu. Neki se odluče na bavljenje kratkoročnim honorarnim poslovima kao što su dostava hrane ili aplikacije za zajedničku vožnju. Čak i ostvarivanje umjetničkih ambicija i utjecaj preko društvenih medija. Dok društvene mreže neki vide kao izvor prihoda, oni s druge strane pogoršavaju anksioznost u vezi sa financijama. 51% pripadnika generacije Z i 43% milenijalaca kaže da ih društvene mreže navode da kupuju stvari koje ne mogu sebi priuštiti.
Stalni stres i burnout izlažu ove generacije velikom pritisku
Gotovo polovina pripadnika generacije Z (46%) i četiri od 10 milenijalaca (39%) kažu da su pod stresom sve ili većinu vremena. Nivo stresa je još veći među ženama, etničkim manjinama i osobama sa invaliditetom.
Pored zabrinutosti za osobne financije i dobrobit svojih prijatelja i obitelji, njihovom nivou stresa doprinose i nepovoljna ravnoteža između posla i privatnog života i veliki volumen posla. Ispitanici se bore da posao ne donose kući. Pri tome 23% pripadnika generacije Z i 30% milenijalaca navode da odgovaraju na poslovne emailove van radnog vremena najmanje pet dana tjedno.
Društvene mreže su ipak pozitivne
Na njihovo opće i duhovno stanje utječu i društvene mreže. Zbog kojih se oko četiri od deset pripadnika generacije Z i milenijalaca osjeća usamljeno i nedovoljno uspješno. Međutim, više od polovine ispitanika iz obje generacije kažu da je pristup resursima mentalnog zdravlja postao lakši zbog društvenih mreža. Smatraju da društveni mediji imaju sveukupan pozitivan utjecaj na njihov život. Posebno imajući u vidu mogućnost povezivanja sa prijateljima, obitelji i društvenim pokretima.
Odgovornost i briga o drugima su takođe važan faktor. Više od jedne trećine pripadnika generacije Z (34%) i četiri od deset milenijalaca (39%) svakodnevno ili periodično brinu o djeci i roditeljima ili starijoj rodbini. I dok je za pripadnike generacije Z manje vjerojatno nego za milenijalce da imaju svakodnevne odgovornosti brige za djecu, malo je veća vjerojatnoća da će brinuti o roditeljima ili starijim rođacima. Više od četiri od deset ispitanika iz obje generacije saopćili su da te odgovornosti imaju značajan utjecaj na njihovo mentalno zdravlje.
Potreba da se posvete ekologiji – više!
Šest od deset pripadnika generacije Z i milenijalaca tvrde da su osjećali zabrinutost zbog životne sredine u posljednjih mjesec dana. Otprilike isti postotak navodi ekstremne vremenske uvjete i velike požare kao razlog stresa. Te brige utječu na njihovo donošenje odluka. Počevši od planiranja obitelji i unapređenja stambenog prostora, do toga što jedu i kakvu odjeću nose. Ispitanici preduzimaju niz aktivnosti, kao što su kupovina električnog vozila ili potpuno izbjegavanje vožnje automobila. Unapređenje energetske efikasnosti stanova, vegetarijanska ili veganska ishrana i izbegavanje brze mode, čak i kupovinu polovne odjeće.
Klimatska pitanja također imaju važnu ulogu u odlukama pripadnika generacije Z i milenijalaca o karijeri. Više od polovine ispitanika rekli su da istražuju politike brenda i njegov utjecaj na životnu sredinu prije nego što prihvate ponuđeni posao. Jedan od šest kaže da je već promjenio radno mjesto ili sektor zbog zabrinutosti u vezi sa klimatskim pitanjima. Oko četvrtina ispitanika ističe da to planira da uradi u budućnosti.
U stvari, sposobnost da se pokrenu promjene u vezi sa socijalnim pitanjima uopće je potencijalni prijelomni moment u zapošljavanju i zadržavanju pripadnika ovih generacija. Skoro četiri od deset ispitanika navodi da su odbili radne zadatke zbog etičkih pitanja i dilema. Više od jedne trećine odbilo poslodavce koji nisu u skladu sa njihovim vrijednostima.
Pripadnici generacije Z i milenijalci žele imati pravo i mogućnost da pokreću promjene unutar svojih organizacija. Smatraju da mogu pozitivno uticati na svoje organizacije u oblastima vezanim za proizvode i usluge, raznolikost, jednakost i inkluziju, razvoj i obuku i upravljanje dodijeljenim volumenom posla. Također, navode utjecaj u drugim kritičnim oblastima, kao što su društveni utjecaj i održivost.
Zadržavanje talenata
Otprilike polovina pripadnika generacije Z i milenijalaca izjavilo je da vrše pritisak na svoje poslodavce da poduzmu korake u vezi s klimatskim promjenama. Ipak, u prosjeku gotovo ni svaki ispitanik od šest osjeća se sposobnim da utiče na aktivnosti svoje organizacije usmjerene na održivost.
Pripadnici generacije Z i milenijalci žele da im poslodavci pomognu. Očekuju da ih osnaže i osiguraju im obuku i potpotru, u oblasti donošenja održivijih životnih odluka. Također, razviju vještine potrebne za prelazak na ekonomiju sa niskom emisijom ugljika.
Više od polovine pripadnika generacije Z (56%) i polovina milenijalaca (50%) ističu da već dobivaju ovakvu obuku. Ipak, smatraju da je od visokog značaja da se ovo učenje proširi jer je procjena da je približno 800 milijuna radnih mjesta podložno ekstremnim klimatskim promjenama. Kompanije se suočavaju sa novim preprekama. Bit će važno za njihov rad na regrutiranju i zadržavanju talenata da poslodavci održe napredak koji su postigli i pomognu da se pokrene veći zamah u tom pravcu.
