Broj stečajeva u EU na rekordnoj razini, ali ne treba paničariti

Kriza u EU se već dugo očekuje, ali za sada, osim blagog usporavanja, nije bilo većih pokazatelja da je stigla. Prognoziralo se da će pod utjecajem negativnih efekata gospodarstva članice početi posustajati već krajem 2022., ali još nema dovoljno indikatora da bismo proglasili početak recesije. Ipak, neki negativni znakovi su prisutni. Europska statistička agencija Eurostat je objavila da je broj stečajeva kompanija najveći od 2015. i oštro raste već šest kvartala (18 mjeseci). Ne radi se o dobroj vijesti, ali potrebno je pogledati širu sliku stanja ekonomije država EU.

Izbjegnut je najgori scenarij, ali još nije gotovo

Najgori scenarij je izbjegnut i to je bilo jasno još na kraju prošle godine. Glavna opasnost je bio visok rast cijena, tj. visoka stopa inflacije, što su dugo zanemarivali Europska središnja banka (ECB) i političari.

Postojala je bojazan da će inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... nastaviti rasti i da će istodobno doći do recesije, što bi stvorilo tzv. stagflacijuU ekonomiji, stagflacija ili recesijska inflacija je situaci.... U tom scenariju bi cijene nastavile rasti istodobno s dolaskom krize, rastom broja nezaposlenih, padom investicija i općenito smanjivanjem BDP-a.

Iako je Europska središnja banka (ECB) kasnila s primjećivanjem da ekspanzivne monetarne politike (kolokvijalno printanje novca) i ekspanzivne fiskalne politike (kolokvijalno helikopterski novac) dovode do inflacije, pa se više od pola godine rast cijena karakteriziralo kao privremen i prolazan, započeta borba protiv inflacije je bila relativno konzistentna.

Rat u Ukrajini je dodatno zakomplicirao stvari jer je intenzivirao već započet rast cijena energenata i hrane. ECB od srpnja 2022. kontinuirano podiže referentne kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji..., čime se pokušava ohladiti gospodarstvo i dovesti do pada stope inflacije.

Vrhunac je dosegnut u listopadu, a od tada stopa inflacije pada na godišnjoj razini. U nekim državama je situacija bila puno gora, pa se još ne može govoriti o tome da je visoka inflacija pobijeđena (u Mađarskoj je stopa inflacije još 17.6 posto), ali situacija ne izgleda ni približno toliko loše kao sredinom prošle godine.

Najveći broj stečajeva od 2015. 

Informaciju o najvećem broju stečajeva treba iščitati s razumijevanjem. Indeks stečajeva u drugom kvartalu (travanj, svibanj, lipanj) 2023. iznosi 105.7. Trend je u navedenim mjesecima da je za ta tri mjeseca stečaj proglašen za 5.7 posto više kompanije nego što je u prosjeku bilo stečajeva u četiri kvartala 2015.

Razlog za to je što su stečajevi 2020. i 2021. radikalno smanjeni jer su oni koji su trebali završiti u stečaju nastavljali poslovati zbog obilnih poticaja koje su države EU provodile za vrijeme i nakon pandemije kao kompenzaciju zbog brojnih restrikcija u poslovanju, lockdowna i zaustavljanja cijelih industrija.

Tako je u drugom kvartalu 2020. (travanj, svibanj, lipanj) indeks stečajeva bio samo 60.5, što znači da je u ta tri mjeseca 40 posto manje kompanija završavalo u stečaju od prosjeka sva četiri kvartala 2015. Treći i četvrti kvartal 2020. imaju indeks oko 70. Ovo znači da je 30 posto manje kompanija završavalo u stečaju nego tijekom istog kvartala 2015.

Postupni oporavak

2021. su se politike spašavanja i subvencioniranja kompanija nastavile. Broj stečajeva ostaje na jako niskoj razini, između 20 i 25 posto manje. Ali neobično dobri podaci za te dvije godine nisu rezultat normalnih poslovnih kretanja ni posebno dobih uvjeta poslovanja u tom razdoblju, nego državnih potpora kompanijama koje su održavale na životu i one koji bi u normalnim uvjetima završili u stečaju.

Tijekom 2022. se indeks broja stečajeva postepeno oporavlja i tek krajem godine dolazi na normalnu razinu, kako se postepeno ukidaju državni poticaji ili utjecaj prijašnjih pada. Uz to počinju i propadati one kompanije koje su trebale završiti u stečaju 2020. i 2021., ali su umjetno održavane na životu.

Narastao je i broj novih kompanija, industrija ne bilježi rast bankrota

Da još nema razloga za paniku, pokazuje i indeks novoregistriranih kompanija. U drugom kvartalu 2023. (travanj, svibanj, lipanj) iznosio je 124, što znači da je ta tri mjeseca broj novih kompanija bio 24 posto veći od prosječnog.

Indeks novoregistriranih kompanija je naglo pao na vrhuncu pandemije i lockdowna, u drugom kvartalu 2020., ali se brzo oporavio. Osim prve polovice pandemijske 2020., od početka 2015. traje stabilan rast broja novih kompanija.

Bitno je i u kojim sektorima se događa velik rast broja bankrota. Gledajući po industrijama, primarno se radi o rastu broj bankrota u kategorijama prijevoz i skladištenje (indeks 200.1, tj. dvostruko više stečajeva nego u kvartalima 2015.), djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (indeks 183), obrazovanje, zdravlje i društvene aktivnosti (indeks 133.7) te poslovi financija i osiguranja, poslovanje nekretninama, znanstveni, tehnički i administrativni poslovi (indeks 109.3).

Djelatnosti po klasifikaciji industrija (bez građevinarstva) su s indeksom 83.7 još daleko od toga da rast broja bankrota bude indikator dolaska krize u sektoru, pogotovo s obzirom na to da je indeks novoregistriranih kompanija u toj klasifikaciji 129.3, što znači da je u travnju, svibnju i lipnju ove godine osnovana skoro trećina više kompanija u djelatnostima koje se klasificiraju pod industrija (bez građevinarstva) nego prosječno tijekom sva četiri kvartala 2015.

U aktivnostima djelatnosti obrazovanja, zdravstva i socijale je broj bankrota za trećinu veći nego bazne godine (2015.). Treba naglasiti i da je broj novoregistriranih kompanija za 44 posto veći. građevinarstvo nema rast broja bankrota (indeks 97), a 17.5 posto je više novoregistriranih kompanija. Djelatnost veleprodaje i maloprodaje, popravak motornih vozila je na istim razinama kao 2015. po pitanju broja novoregistriranih i kompanija u stečaju.

Situacija je daleko od idealne, ali nije toliko pesimistična

Naravno, nije sve idealno u EU. Njemačka je za dlaku izbjegla recesiju jer su podaci za drugi kvartal (travanj, svibanj, lipanj) pokazali da BDP nije ni padao ni rastao nakon što je padao prethodna dva kvartala. Zbog toga još postoji mogućnost da se kriza ove godine izbjegne, ali s neznatnim rastom BDP-a od samo 0.3 posto.

Ako EU izbjegne recesiju ove godine, kao što se predviđa, to će biti zaista impresivan podvig. Osim što dijeli probleme s SAD-om, pa čak i neke s Kinom, EU se zbog rata u Ukrajini naglo odvojila od energetske mreže Rusije. Još uvijek podaci o nezaposlenosti ne pokazuju dolazak krize. Čak je stopa nezaposlenosti manja nego 2019. 

Unatoč upozorenjima da će se Europa smrzavati, to se ne događa. Dapače, problem je postao višak plina. Ali uvoz SAD-a, koji je glavno izvozno tržište EU, pada. Isto se događa s uvozom Kine. Dobra vijest je da se trgovinski deficit (izvoz-uvoz) EU smanjio na 2 milijarde eura. To znači da bi se, nakon dvije godine dubokog trgovinskog deficita, dominantno zbog visokih cijena energenata (nafta i plin), ove godine mogao ostvariti trgovinski suficit na razini cijele EU.

Usporavanje Kine nije dobra vijest ni za koga, ali…

Izgledno ekonomsko usporavanje Kine nije dobra vijest ni za koga, pa tako ni za EU. Uglavnom se u EU uvoze sirovine i energenti, a izvoze strojevi, prijevozna sredstva, kemikalije i farmaceutski proizvodi. Industrija Kine je veliki kupac i čini 10 posto izvoza.

Realno su ekonomije SAD-a, EU i Kine toliko povezane da je probleme u jednoj od njih teško zaobići u druge dvije. Stoga ekonomska situacija u EU ne ovisi samo o njoj samoj. Dakako, to ne znači da su ekonomsko-politički potezi ispravni i da se nije puno griješilo zadnjih godina. Ali podaci o rastu broja stečajeva kompanija na razinu iz 2015. nisu alarmantni.

 Izvor: Index.hr